Diina Lislaam

Weeɓitannde ƴi'e Alqur'aana e Suuna ɓurnaaɗo tagefo

Tuubugol e harmuɗi ɗin:

Ɗii bakkatuuji mawɗi harminaaɗi ɗi janti-ɗen, hino waɗɗi nde juulɗo kala rentotoo yanugol e majji, tawde kala ko neɗɗo golli, o yoɓitoyte ɗum Ñalnde Darngal : si ko moƴƴere, o yoɓee ɗum; si ko bone kadi, o yoɓee ɗum.

Si juulɗo arii yanude e sugu ɗii harminaaɗi, ko yo o yaccor tuubugol kisan, o ɗaɓɓira Allah yaafuyee. Si tawii tun ko tuubuubuyee laaɓuɗo, haray ko yo o yaltu e junuuji ɗin, o nimsa e ko o waɗi kon, o fiɓa wonnde o fillitotaako ɗum. Si o tooñu goɗɗo, o toroo ontigi yaafuyee, haray o laɓɓini tuubugol makko ngol, Allah jaɓanay mo, hara O lettataa Mo. Tawde mo tuubii e junuubi, hino wa’i mo faggitaaki junuubi.

Haray ko yo insinano Allah ko ɗuuɗi, wurin juulɗo kala hino haani ɗuɗɗinnde insinangol Allah e palje ɗe o waɗata ɗen, ɗuuɗi fanɗi. Allah daali:

Mi wi’i : “Insinanee Joomi mon, pellet, O siforii wonnde Haforoowo.

(Nuuh : 10).

Ɗuɗɗingol insinagol, tuubana Allah, ko jikku muumni en. Allah daali:

Maaku: “Ko onon yo jeyaaɓe Am fantimɓe e hoore mun, wata on taƴo yurmeende Allah nden. Pellet, Allah ko haforoowo bakkatuuji ɗin fow. Ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo On”.

Tuubee ruttoɗon ka Joomi mon, jebbilanoɗon Mo, ado lepte ɗen arde e mon, hara on fabetaake.

(Az-zumar: 53-54).

Tammbitagol juulɓe ɓen sellude eggude diina kan:

Nde tawnoo maakuuji Nulaaɗo Allah on (yo o his) e golle maɓɓe ɗen, e ko ɓe deƴƴa kon e mun fow ko ɓannginayɗum daalol Allah ngol e yamaruyeeji Makko ɗin e haɗaaɗi Makko ɗin ka diina Lislaamu, juulɓe ɓen tammbitori eggugol hadiiseeji Nulaaɗo on no mawniri, ɓe tiiɗnii suɓugol suuta e ɗin maakuuji, ko jeyaaka kon e majji, ɓe ɓanngini ko fennaa kon takka e maɓɓe; ɓe waɗani ɗum doose e njuɓudiiji waɗɗiiɗi, haanaaɗi jokkiteede e jamaanu kala.

E yewtay ɗoo ko raɓɓidi fii ngal ganndal Hadiise, fii no ɓannginiranen janngoowo on, kon ko diina Islaamu kan heerori e diinaaji heddiiɗi ɗin, immorde e ko Allah newirani en reenugol diina no laaɓiri, hara ka jillaali penaale e fefindaare nder jamanuuji ɗin kala.

Eggingol daalol Allah ngol e maakuuji Nulaaɗo on (yo o his) ko e piiji ɗiɗi tuugininoo, ɗin woni:

Hunnjagol e winndugol. Ko juulɓe aramɓe ɓen ɓurunoo tiiɗude e hunnjagol maanditoo hakkee ko ɓe laaɓunoo haqqille. Mo janngii fii maɓɓe, o geloto ɗum, o humpitoo fii maɓɓe. Hari sahaabaajo si nanirii Nulaaɗo maaku, o hunnjotono mo, ontuma o egginamo e hikkiiɓe ɗon ɓen (taabi’iina en), ɓen kadi hunnjoo mo. Ko non ɗum jokkondiraynoo haa hewta e gooto e jannguɓe hadiise ɓen, on kadi hunnjoo mo, o mooɓa ɗe e deftere, o janngana nde taalibaaɓe makko ɓen, haa ɗen defte hewtoya gire goo arooje, wonndude e callal hadiiseeje ɗen (sanad).

Ko ɗum si tawii hadiise woo jaɓetaake e ɓaawo callal makko ngal haa hewti e men.

Ko e ngal callal woni ko ganndal ngal kadi yalti, ngal juulɓe ɓen kadi heertori e ɗiya diinaaji, ngal woni ganngal worɓe hadiise ɓen “Al-Jarh Wa Al-Ta’dil”.

Ganndal kippungal fii anndugol fillotooɓe hadiiseeje Nulaaɗo on (yo o his), annda fii maɓɓe, taariika maɓɓe, jibineede ɓe e faatagol maɓɓe, karamokooɓe e taalibaaɓe maɓɓe, e no karamooɓe hannde ɓen maandiniri fii maɓɓe, e no ɓe ɗigginiri hunnjagol, e hoolaare maɓɓe, e goongugol jeewte maɓɓe e kala ko yaadi e ganndal hadiise fii no teŋtinira sellugol hadiiseeje ɗe ɓefillotoo ɗen, tippude e callal fillotooɓe ɓen.

Ko ganndal non, ngal moftere islaam heerori fii reenugol maakuuji dammbeteeɗi ɗin e Annabiijo on. Haa hannde woodaaka e taariika on, sugu ngal ganndal e tiiɗnaare mawnde himmiranaande maakuuji goɗoo, wano hadiiseeje Nulaaɗo Allah hittiranaa non.

Ganndal mawngal, maandinaagl e defte himmiranaaɗe fii fillayeeji hadiise ɗin, janntiiɗe fii fillotooɓe ujune ujune, fii tun ko tawi kon ɓe eggii maakuuji Nulaaɗo Allah on (yo o his) e mofte hikkiiɗe ɓe. Yiltugol paɗe woo waɗaali e ngal ganndal, wurin ko manndakke ngal sifori ka seɗugol hakkunde goonga e fennade, maa hakkunde ko sellude weso mbo feni wi*e fenii mbo goongi wi*e goongii, mbo seli ndeenko wiye selli mo sellaani wiyeye sellaani, ko hono nih ɓe waɗani ɗum doose ɗe ɓe anndira.

Hadiise sellataa ka maɓɓe, si wanaa hara callalal makko ngal hino jokkondiri, tawa fillii ɓe ɓen hino sifori nunɗal e goonga, wonndude e semmbugol reende e tonngude.

A taway e ganndal Hadiise ngal kadi

Ɗuuɗiraa callalal hadiise gooto, ka tawata hadiise eggete e Nulaaɗo (yo o his) hara ko fillotooɓe ɗuuɗuɓe eggi mo e maɓɓe; hadiise gooto on heɓa tuunande ɗiɗi maa tati maa nayi, e wonnde haa e tuugnande sappo, wonnde nden ɓura ɗum.

Ko no sanaduuji ɗin ɗuuɗiri woo, hadiise on heɓirta doole, o sella dammbeede e Nulaaɗo (yo o his). Hadiise mo hoolaaɓe ɓurɓe sappo fiilii, hino wi’ee hadiise ɗuuɗiraɗo (mutawaatir): ko on noone ɓuri toowude e ko eggaa kon ka juulɓe ɓen. Ko no fiyaaku on mawniri woo ka Islaamu (wano tugaale Islaamu ɗen) ko non fillayeeji ɗin ɗuuɗirta e mun. limtina tuugnande habroovbe, nde nyaawoore nde woni e cate fof e jidaade tuugnorde habroobe ɓura famɗude hiimmireede mum kadi ɓurai lo’ude.

Ko ɓuri mawnude e ko fillayeeji ɗi juulɓe ɓen hittini fii mun, ko seɗugol eggannde Alqur’aana nden. Ɓe hittiniri no mawniri fii winndugol e hunnjagol nde, e nyeenyxude konngi e yaltirde karfe e laabi jande,Ko ujune ujune fillotooɓe woni ko eggi nde gire gire, ko ɗum waɗi si tawii nde meeɗaali wayleede maa wattiteede. Deftere janngeteende nden hiirnaange, ko nden kadi janngetee fuɗnaange; ko nden woni nokku kala e leydi ndin. Ko ɗum goongini ko Allah kon wiide:

Menen Men jippinii Deftere nden, ko Menen kadi woni reenooɓe nde.

(Al Hijr: 9).

About The Author