Diina Lislaam

Weeɓitannde ƴi'e Alqur'aana e Suuna ɓurnaaɗo tagefo

Muhamadu Nelaaɗo Alla woni timmorde Annabaaɓe e Nelaaɓe.

Caggal ɓamteede Iisa yo o his dummuna juutjɗo yawti na tolno e pelle jeegom; yimɓe ɓeydi oonyaade ga e peewal; keefereegal e majere cari e rewde ko wonah Alla.

Allah nuliri Muhammadu (Jom kisiyee on) leydi Makkah ndin peewal e diina goonga, fii no Allah tun rewiree, hara O sirkanaaka. O yooɓini mo Aayeeje e kaawjjjisaaji semmbinayɗi Annabaaku e Nulala makko, O waɗi mo timmoode e Nulaaɓe, non kadi diina makko kan woniri tmmoode e diina, reeaaka e wayleede wattitee haa aduna lanna, darngal daroo. Ko hommbo woni Muhammadu?

Ko homɓe woni yimɓe makko ɓen?

Ko honno Allah nuliri mo?

Ko tinndinta e Nulal makko ngal?

o woni fii nguurndam makko?

Ko ɗum woni ɓannginirten ñoggugol ko arata koo.

a- Dammbe e iwdi makko e teddjungal makko:

Innde makko : ko Muhammad Ibn (geɗal) Abdullah, Ibn Abdul-Muttalib, Ibn Haashim, Ibn Abd-Manaaf, Ibn Qusay, Ibn Kilab. Himo dammbii e Ismaa’iil geɗal Annabi Ibraahiima. Ko o jeyaaɗo e gorol Qurayshi ngol, Qurayshi kadi ko e Arabu jeyaa. Jibinaaɗo Makko hitaande 571 jibineede Iisaa Almasiihu.

Ben makko faatino hari o jibinaaka, o mawni ko o yatiimatu e ndenka soro makko Abdul-Muttalib, nde on ɗon kadi faatinoo, bappa makko Abu Taaleb dannkii mo.

b- Sifaaji makko ɗi:

En jantinoke wonnde Nulaaɗo suɓeteeɗo on ka Allah, ko maa tawa himo sifori wonkii laaɓuki, e goongugol e yewtere, e moƴƴugol jikku. Ko non tigiri Muhammadu (jom kisiyee on) sifornoo. O mawnidu e goonga, e hoolaare, e jikku moƴƴo, e wowlugol ko moƴƴi, e laaɓugol ɗemngal, yiɗaaɗo fow, mawninaaɗo fii mun ka yimaɓe makko, teddinaaɗo hakkunde maɓɓe, ko hoolaaɗo ɓe jammunoo mo; wurin ko kanko halfintenoo keyeeji maɓɓe ɗin si ɓe setaade.

E hoore ko o moƴƴi kon jikku, hari kadi ko o labanooɗo mo gite haaɓataa ndaarude; rawna yeesoojo, njanɗa giteejo, juutuɗo mbaymbaykooji, ɓawla sukunduujo, yaajuɗo balaaje; o juutaano o raɓɓidaa, hawruɗo ndaarnde hakkunde worɓe ɓen, himo ɓadinoo e juutugol. Gooto e sahabaaɓe makko hino sifora mo ni:

“””Mi yi’irii Nulaaɗo on mo jam e kisiyee woni e mun, hino e cuɗaari yamaniyaŋkooji, mi meeɗaali yi’ude ko ɓuri mo labeede””.”

Humambinne, o anndaano binndol e jannde hakkunde humambinne-ɓe ka janngoowo winnda ɗuuɗaano. Ko woni tun, hari hiɓe firndi, ɓe mari haqqil, yaanunooɓe maanditagol.

c- Quraysh e Arabu:

Yimɓe Annabiijo on (yo o his) e gorol makko ngol ko Makkah hoɗunoo, takko ka Suudu hormanteendu ndu Allah yamirnoo Annabi Ibraahiima e geɗal Makko on Ismaa’iila didugol.

No neeɓirta non, ɓen yimɓe makko woɗɗitii e diina Ibraahiima kan (woni laɓɓinangol Allah diina), kamɓe e gori ɗin takko maɓɓe ɗon, ɓe suɓii rewugol sanamu, e kaaƴe, e leɗɗe, e kaŋŋe ɗen ka sera Kaaba; ɓe mawnini fii mayru, ɓe fiɓi wonnde ndu nafay ndu lorray. Ɓe sinci dewe goo wano rewugol sanamuuru Hubal ndun mawnunoondu fiyaaku ka maɓɓe.

Wonndude e sanamuuji goo, e leɗɗe ɗe ɓe rewaynoo ko wanaa Allah gaɗa Makkah, piiji ɗi ɓe mawninnoo fii mun; wano Laata, e Uzzaa, e Manaata. Hari nguurndam maɓɓe ɗam hino heewi manti e hollitagol, jaggita yimɓe, e hareeji hulɓiniiɗi. E hoore hiɓe wonndunoo e jikkuji mojjuɗi goo, wano cuucal, e teddingol koɗo, e wowlugol goognag ekn.

d- Nuleede Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun:

Nde Annabiijo on mo jam e kisyee woni e mun on timminnoo duuɓi cappanɗe nayi, hari ɓe seenotono ka fammeere Hiraa’ yaasi Makka, ko ɗon wahayu on arano on jippii e maɓɓe immorde e Allah. Jibriilu addani mo ɗum, o nanngi mo o ɓanni e makko, himo wi’ana mo : “Janngu”, o jaaboo : “wanaa mi jannguɗo”, o fillitii ɗimmun haa ɗum sattiri mo, himo wi’a : “Janngu”, o jaaboo : “wanaa mi jannguɗo”, o fillitii ɗum tammun, himo wi’ana mo: “Janngu”, o jabboo : “wanaa mi jannguɗo. Jibriilu maaki:

Janngu innde Joomi maa, On tagɗo

Tagirɗo neɗɗo e heɗɗere

Janngu e Joomi maa, ɓurɗo teddude

On anndinirɗo karambol

O anndini neɗɗo ko o anndaa.

[Al-Alaq:1-5].

Refti Malaa’ikaajo on hooti o acciti mo. Nulaaɗo on yiltii ka suudu, genndo makko on huli ɗenƴii. O maakani gennda makko Khadija : “Suddam, mi hulanii hoore-am”. On wi’ani mo: “Wata a hulu. Mi woondii Allah hoynataa ma fes. Tawde ko a jokkuɗo enɗam, hiɗa ronnditoo donngal, hiɗa wallitoo goonga”.

Jibriilu artiroyi e makko e mbaadi ndi Allah tagiri mo ndin, hombo uddi hakkunde banngeeli o wi’i: “Ko an yo Muhammadu, min ko Jibriilu, an ko a Nulaaɗo Allah”.

Wahayu on jokkondiri immorde ka kammu, hino yamira Nulaaɗo on noddugol yimɓe makko ɓen e rewugol Allah tun, rentina ɓe e sirku e keeferaaku. O fuɗɗii noddirde yimɓe makko ɓen gooto gooto, ɓurɓe ɓadaade ɓen, fii no ɓe naatira e diina lislaamu. Ko adinoo gomɗinnde mo, ko gennda makko Khadija geɗal Khuwaylid, e weldiiɗo makko Abubakr As-Siddiq, e ɓiɗɗo bappa makko Ali Ibn Abi Taleb.

Nde yimɓe makko ɓen anndunoo fii noddaanu makko ndun, ɓe fuɗɗii dartagol mo ɓe fawjana mo ɓe ayri mo. Ñalnde goo tun, o yalti e maɓɓe o ewnii : “Waa sabaah”, ko ɓe wi’aynoo si ɓe faalaam mooɓude yimɓe ɓen. Yimɓe makko ɓen mooɓii hiɓe faalaa heɗaade mo. O maakani ɓe : Yeetee lam, si mi humpitii on wonnde gaño mon on dawanay on maa hiirndana on, on goonginay lam?” Ɓe wi’i: “Men anndiraama fenaande”. O maaki: “Awa ko mi jertinoowo on fii lette sattuɗe”. Bappa makko Abu Lahabi wi’i: Kuddi woodanii maa ! Ko ɗum mooɓir-ɗaa men?” Allah jippini ɗon e Nulaaɗo Makko on daalol Makko :

Juungo Abu Lahabi ngon halki ke, kanko men.

Jawdi makko nafaali mo e ko o fakkitii kon.

O naatoyay Yiite Dulɓoowe.

Debbo makko ronndotonooɗo carmale on kadi,

o ɗeɗɗiroyte ka daande makko yoora ɓadoo.

[Al-Masad:1-5].

Nulaaɗo jokki noddugol ɓe e diina kan, himo wi’anaɓe : wi’ee La Ilaha Illa Allah, maleɗon. Ɓe jaaboo mo: Kere o waɗay reweteeɗi ɗin fow gooto? Awa ɗum ɗoo no haawnii.

Aayeeje jippori ka Allah hino nodda ɓe e peewal, rentina ɓe e majjere nde ɓe unii e mun. Hino jeyanoo e ɗen Aayeeje, daalol Allah:

Maaku: “E onon on yedday On taguɗo leydi ndin nder balɗe ɗiɗi, waɗanon Mo honooɓe? Awa ko On woni Jeyɗo winndere nden,

O waɗi pelle e dow mayri, O hebbini barki e mayri, O eɓɓi nguureeji mayri ɗin e nder balɗe nayi timmuɗe, wonannde lamndotooɓe ɓen.

Refti O fotondiri ka kammu, fewndo ka ngu curkinnoo, O daalidani ngun kanngu e leydi ndin: “Ardiree ɗoftaare, maa wawnaeede”. Ɗi wi’idi: “Men arii ko men ɗoftii ɓe”.

O timminiri ɗi kammuuli jeeɗiɗi nder balɗe ɗiɗi, O yamiri kala kammu, fiyaaku maggu. Men cuɗiniri kammu aduna ngun, koode e reenirɗum. Ɗum ko eɓɓoore Fooluɗo, Annduɗo On.

Si ɓe ɗuurnike, haray wi’u ɓe: “Men jertinirii on haacaangu, sugu haacaangu Aadi’en e Samuuda’en,

[Fussilat:9-13].

Kono ɗen Aayeeje e noddee fow nafaano ɓeydaano ɓe si wanaa salaare e townitanagol goonga, wurin ɓe waɗtuno lettude kala naatunooɗo Islaamu, teŋtinii lo’inanooɓe ɓe alaano ko dartonooɓe ɓen; ɓe wallina mollooɗe kaaƴe e hoore ɓerɗe maɓɓe ɗen, ɓe daasa ɓe ka luumooji fewndo nguleedi. Ɓe wi’a yo o yeddu diina Muhammadu kan maa o welee ɗe lette ɗon haa o maaya. Woɗɓe e maɓɓe maayi e ɗum.

Nulaaɗo on kan, hari ko bappa makko Abu Taleb reenunoo mo, yiɗunooɗo mo yurmeteeɗo mo, jeyanooɗo e tedduɓe Qurayshi ɓen. Kono o naataano Lislaamu.

Qurayshi etii faamondirgol e Nulaaɗo on fii no o accitira noddandu makko ndun, ɓe weeɓitani mo jawle e laamu e kala jiñinayɗi sarti deƴƴugol mo noddangol diina hesa kan, wiide hika cukkii reweteeɗi maɓɓe ɗi ɓe teddini fii mun ɗin, ɗi ɓe rewata gaain Allah. Hari darnde Nulaaɗo on ko wellitunde, tawde ko Allah yamiri mo yottingol diina kan e yimɓe ɓen. Si o tertike nden yamiroore, ko pellet, Allah lettiray mo ɗum.

O maakani ɓe : ko moƴƴere mi faandainii on, onon yimɓe am e gorol am.

“””Mi woondirii Allah ! Si mi fennii yimɓe ɓen fow, mi fennataa on onon, si mi janfiimja kadi yimɓe ɓen fow, mi janfotaako onon””.”

Nde ɓe etinoo ɓe ronki darnugol noddaandu makko ndun, Qurayshi en ɓeydii ayrugol e Nulaaɗo (yo o his) e kala jokkuɓe mo. Ɓe ɗaɓɓiri bappa makko Abu taleb henndingol mo ɓe fii fewjangol mo, ɓe okka mo kala ko o faalaa, maa o acca cukkagol diina maɓɓe kan. Bappa makko ɗaɓɓiri mo deƴƴugol noddannde kaa diina.

Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on mbojji ɓe maaki:

“””Ko an yo bappa am, mi woondirii Allah ! Si ɓe waɗirii naange ngen ka ñaamo am, lewru ndun ka nano am fii no mi acciira kaa diina, mi waɗatah ɗum fotde Allah ɓamtaali ka maa mi maaya adu mun”””

Bappa makko wi’i : “Yahu wowlaa ko faalaɗaa. Mi woondirii Allah, ɓe hewtataa ma si wanaa hara mi maayu mi accu-maa”. Nde maayde nden hewtunoo bappa makko Abu Taleb, hari koohooɓe Qurayshy no takko makko ɗon, Nulaaɗo on etii no o naatira Lislaam, himo wi’ana mo: “Bappa, wowlu konngol ngol mi jeejiranoyte Allah; wi’u: “La Ilaha Illa Allah”. Koohooɓe ɓen jaabitii: “A ɗuurnoto diina mawɓe ɓen?”. O suɓii mawningol diina mawɓe makko ɓen e hoore diina lislaamu kan, o maayidi e sirku.

Annabiijo on sunii ko tiiɗi battane maayde bappa maɓɓe nden e hoore sirku. Allah daalani mo:

Pellet, an (Nulaaɗo), a fewnataa mo yiɗuɗaa; kono Allah no fewna on Mo O muuyi. Ko Kanko ɓuri anndude feewuɓe ɓen.

[Al-Qasas:56].

Ɓe jokkiri non lorrugol Annabiijo on ɓaawo faatagol bappa makko Abu Taleb. Ɓe ƴetta tuuɗe iwɗe e kulle, ɓe bugora mo ɓaawo hara himo juuude ka Suudu Kaaba.

Refti Nulaaɗo fewri e saare Ta’if nden, fii noddugol yimɓe ton kadi e Lislaam (ɗon no woɗɗiri Madiina kilooji 70). Yimɓe Ta’ifu ɓen mettaa noddaandu makko ndun ɓuri yimɓe Makka ɓen, ɓe woni e fiɗugol mo raɗoo mo ton, ɓe jokkitiri mo kaaƴe haa tunndaje maɓɓe ɗen sili ƴiiƴam.

Nulaaɗo on fewti Joomi maɓɓe, ɓe torii faabo. Allah immini Malaa’ikaajo, on wi’ani mo: Joomi maa nanii konngi ko yimɓe maa ɓen huuwu maa kon. Si ɗa yiɗi, mi notindira pelle ɗen ɗiɗi e maɓɓe. Ɓe maaki : Oo’o. Miɗo jortii nde Allah yaltinta e maɓɓe rewooɓe Mo Kanko tun, hara ɓe kafidataa Mo e goɗɗum goo.

Refti ɓe ruttitii Makkah, ngayngu yimɓe makko ɓen fuɗɗitii e kala gomɗimɓe mo. Yimɓe goo iwoyi Yathriba (ko wi’ytee Madiina ontuma) haa e Nulaaɗo on, o noddi ɓen e Lislaamu, ɓe nootii. O immindini ɓe e sahaabaajo makko gooto hino wi’ee Musab bun Umayri fii ko janna ɓe Lislaamu. Ɗuuɗuɓe e yimɓe Madiina ɓe silmi e juuɗe makko.

Hitaande hikkunde ɗon nden, ɓe arti ka Nulaaɗo hiɓe yeeyondira e maɓɓe Lislaamu. Refti ɓe yamiri sahaabaaɓe maɓɓe ɓen ferugol yaha Madiina. Ɓe feriri dente dente e gooto gooto. Ɓe wi’aa “Muhaajirun” (feruɓe ɓen). Yimɓe Madiina ɓen jaɓɓori ɓe teddungal, ɓe weerni ɓe ka cuuɗi maɓɓe, ɓe senndodi e maɓɓe jawle e cuuɗi maɓɓe ɗin; ɓen ɗon wi’a taakamɓe ɓen “Al Ansar” (wallooɓe ɓen).

Nde Qurayshi humpitinoo fii ngun fergu, ɓe eɓɓi warugol Annabiijo on. Ɓe huuɓiti galle maɓɓe ɗen fii no yanira e makko si o yaltii. Allah danndi mo bone maɓɓe, o yalti e hoore maɓɓe fewndo ka ɓe so’aa anndude. Abu Bakr As Siddiq hewtitoyiiɓe, Nulaaɗo on yamiri Ali heddagol Makkah fii ruttugol kaliifuuji accanooɗi ɗin ka Nulaaɗo.

Ka laawol fergu, Qurayshi waɗani ngeenaari kala nannguɗo Muhammadu o wuuri o maayi. Kono Allah danndi mo haa o hewtidoyi e sahaaba’en makko Madiina.

Yimɓe Madiina ɓen jaɓɓori mo welo-welo tiiɗungo, ɓe fow ɓe yalti jaɓɓagol Nulaaɗo on, hiɓe wi’ee: “Nulaaɗo Allah on seenike, Nulaaɗo Allah on seenike”.

Nulaaɗo on tabiti ɗon, ɓe fuɗɗori ɗon didugol juulirde nden, ɓe watti janngingol yimɓe ɓen diina, ɓe fiina ɓe Alqur’aana, ɓe finndina ɓe e jikkuuji moƴƴi, sahaaba’en ɓadoo ɓe fii ɓeydagol e maɓɓe, ɓe laɓɓini pittaali maɓɓe, ɓe toowi fii jikkuuji maɓɓe ɗin, ɓe tiiɗini yiɗugol Nulaaɗo on (yo o his), ɓe battinori sifaaji maɓɓe ɗin, giggol liimanaaku ngun tiiɗi hakkunde maɓɓe;

Madiina wonti saare misal, ka maloore e musidaaku woni, tawde galo e baaso seedaa ka maɓɓe, wanaa daneejo e hoore ɓaleejo, wanaa kadi aarabbeejo e hoore ajame; gooto e maɓɓe ɓurdiraa heddii ɓen si wanaa gomɗinal e kulol Allah. Ko e ɓen suɓaaɓe woni ko giral ɓurngal moƴƴude ngal iwi e nder taariika.

Ɓaawo hitaande timmii e ferngo Nulaaɗo on (yo o his), pooɗondiral e hare fuɗɗii hakkunde maɓɓe e gorol Qurayshi ngol e kala nanndo maɓɓe ka ayrugol e lislaam.

Hare aranere nden waɗi hakkunde maɓɓe, nden woni hare Badri nden, e aynde hakkunde Makkah e Madiina. Allah semmbini juulɓe ɓen, hari limoore maɓɓe ko 314, Qurayshi en kan 1000 laatinoo. Kono ɓe fooliri ɓe no haawnorii, tawde cappanɗe jeeɗiɗo warano e Qurayshi, ko ɓuri kon e ɓen hari ko koohooɓe e ardiiɓe, ɓe dahi kadi cappanɗe jeeɗiɗo e maɓɓe, ko heddii kon laawii.

Hareeji goo kadi yanuno hakkunde Nulaaɗo e Qurayshi, Nulaaɗo on waawuno (ɓaawo ɓe yaltude Makkah duuɓi jeetati) hebbilugol konu ngun 10.000 haɓoowo naatuɓe lislaam Makkah ɗon, fii ko haɓa Qurayshi ka maɓɓe, ɓe foola ɓe raɗoo, ɓe liɓa fii ngol gorol fewjungol warugol ɓe, lettuɓe sahaabaaɓe makko ɓen, ɓe falii diinaa Allah kan.

Nulaaɗo mooɓiti ɓe ɓaawo ngal poolal mawngal, o maakani ɓe:

“””Ko onon yo jamaa Qurayshi ! Ko tamƴini ɗon mi waɗay on? Ɓe wi’i: “”Ko a siɗɗo moƴƴo, ɓii moƴƴo””. Ɓe maaki : “”Yehee, ko on accitaaɓe””. O yaafii ɓe, o accani ɓe ndimaagu naatugol lislaamu””.”

Ɗum woni sabu yimɓe ɓen naatude ka diina lislaamu, dente-dente. Yimɓe suriire Arabu nden fow naatii Islaam.

Neeɓitaali ɗon seeɗa, Nulaaɗo on hajji, ɓe hajjidi e 114.000 e silmuɓe kesum e diine islaam.

Ɓe darii ɓe kutubi nden ñalnde hajju mawɗo, hiɓe ɓanngina sari’aaji diina lislaamu, ɓe maaki: hino hasii ka mi ronka tawdeede e mon ɓaawo ndee hitaande ɗoo. Haray yo tawaaɓe ɓen yottin e tultuɓe ɓen. Refti ɓe ndari ɓe maaki : Enee, hara mi yottinii? Yimɓe ɓen wi’i: Eyyo. Ɓe maaki: Allah seedito. Hara mi yottinii? Yimɓe ɓen jaabii kadi: Eyyo. Ɓe maaki: Allah seedito.

Ɓaawo ɗum Nulaaɗo on ruttii Madiina. Ɓe kutubi ton kadi ñalnde goo, ɓe maakani ɓe: “Jeyaaɗo mo Allah suɓini hakkunde luttugol aduna e kon ko woni ka Allah, o suɓii ko woni ka Allah kon. Sahaaba en mbojji, ɓe anndi Nulaaɗo ko hoore-mun faandii, ɓe anndi kadi hewti ka ɓe egga e aduna. Ñalnde tenen 12 lewru tataɓuru fergu, e hitaande 11 fergu, nawnaare nden tiiɗe e Nulaaɗo on, faɗɗere maayde nden fuɗɗi ɓe, ɓe ndaariri sahaabaaɓe maɓɓe ndaarɗe waynagol, ɓe wasiyiiɓe reenagol e julde nden, wonkii maɓɓe ruttii ka Allah.

Sahaaba en duɗɗori maayde Nulaaɗo on (yo o his), ɓe sunii haa hatti, ɗenƴere nden battini e maɓɓe haa tawi goɗɗo e maɓɓe – woni Omar – ɓamti kaafa mun kulol juhal faatunde nden, himo wi’i: “Mo mi nanirtah na wjiya Nulaaɗo on maayoo woo, mi taƴay daande makko nden”.

Abu Bakr immii, himo jannga daalol Allah:

Muhammadu wonaali si wanaa Nulaaɗo : gomɗii feƴƴii ko adii mo Nulaaɓe. E si o faatike maa o waraama, on waylitoto e baɗte [keeferaaku] mo’on ? Kala waylitiiɗo e baɗte mu’un, o lorrirtaa Alla hay e huunde, arma Alla Yoɓita ɓen jaarnooɓe [Mo].

[Al-Imraan: 144] .

No Omar nanirnoo oo Aaya, o fukkii, o faɗɗaa.

Haray ko oo woni Muhammad, Nulaaɗo Allah on, timmoode e Annabaaɓe e Nulaaɓe. Allah nulirii mo e yimɓe ɓen fow welingol e jertingol. O yottini nulal ngal, o totti hoolaare nden, o laaɓani mofte ɗen reedu.

Allah semmbiniri mo Alqur’aanare nden, daalol Allah telliniraangol ka kammu, ngol tawata

meere iwrantaa nde yeeso mayre, wanaa ɓaawo mayre. Ko jipporiinde immorde ka Ñeenyo, Yettiniiɗo On.

[Fussilat :42]

Mi woondii ! Si neɗɗanke fow – gila ka aduna fuɗɗi haa ka hatti – wallindiir fii addugol yeru mayre, ɓe waawataa ɗum; hay si tawii non yoga maɓɓe ko wallayɓe yoga.

Allah daali:

Ko onon yo yimɓe! Rewee Joomi mon, On taguɗo on e ɓeya adinooɓe on; Belajo’o onon on hulay (Allah).

On waɗanɗo on leydi ndin ndaɗɗudi, e kammu ngun mahoodi. O jippini, immorde ka kammu, ndiyan. O yaltiniri sabu majjan dimɗe. Ɗun ko arsike wonannde on. Wota on waɗan Allah yerondiraaɓe hara onon hiɗon anndi.

Si on wonii e sikkitagol ko Men jippini kon e jeyaaɗo Amen on, haray addee cortewol yeru mayre, noddon seeditotooɗi mon ɗin ko woori Allah, si on wonii ko on goonguɓe.

Si on waɗaali ɗum, on waɗataa le, hulee Yiite ngen nge huɓɓitirɗe mun woni yimɓe e kaaƴe; nge hebilanaama yedduɓe ɓen.

Wewlinir ɓen gomɗimɓe ɓe golli golle moƴƴe, wonnde no woodani ɓe Aljannaji ɗi canɗi ilata ley mun. Tuma kala ɓe yeɗaa dimɗe e majji, ɓe wi’a: “Ko ɗum men yeɗanoo ko adii”. Ɓe addannee ɗum ko nanndi. Hino woodani ɓe nder majji ton: genndiraaɓe laɓɓinaaɓe. Kamɓe ko ɓe duumotooɓe ton.

[Al- Baqarah: 21-25].

Ndee Alqur’aannaare hino yowondiri e corteeji 114, Aayeeji 6236. Allah teeɗinike neɗɗanke on gila ko ɓooyi, fii addugol cortewol gootol nanndugol e certeeji Alqur’aana ɗin. Cortewol ɓurngol fanɗude ngolka Alqur’aana ko Aayeeji tati mari.

Si ɓe waawii ɗum, haray yo ɓe annde wonnde ndee Alqur’aanaare wanaa ka Allah iwri. Ko ɗum ɓuri mawnude emu kaawisaaji ɗi Allah semmbiniri Nulaaɗo Makko on (yo o his). Ko non kadi o semmbiniri mo goɗɗi goo, ɗi tiindotaako. Hino jeyaa e majji:

d- Semmbinirgol Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on:

1- Toragol Allah, waɗa sookewo maɓɓe ngon e miran, ndiyam ɓullita e kolli maɓɓe ɗin, konu maɓɓe ngun yara ɗam ndiyam, ɓe limoore mun ɓurata ujunere.

2- Ɓe torotono kadi Allah, ɓe waɗa sookewo maɓɓe ngon e ñaametee, on ñaametee ɓeydoo e miran on haa ka tawata 1500 sahaaba ñaamay.

3- Ɓe ɓamtayno kadi sookewo maɓɓe ngon ɓe fewtina ka kammu, ɓe toroo Allah toɓugol ndiyam, ɓe iwataano ɗon haa ndiyam ɗam saaƴa e yeeso e maɓɓe. E kaawjisaaji goo ɗuuɗuɗi.

Allah semmbiniri mo reenugol mo, hara gooto e faalaaɓe warde mo ɓen eɓɓunoo mulinnde ndaygu makko ngun hewtataa mo. Ko ɗum Allah holli e daalol Makko:

“””Ko an yo Nulaaɗo, yottin kon ko Jippinaa e maaɗa immorde ka Joomi maa, si a waɗaali, haray a yottinaali nulal Makko ngal. Allah ko daɗndoowo ma e yimɓe ɓen.””.”

[Al- Maa’idah: 67].

Nulaaɗo on e ko Allah semmbinirnoo mo kon laatino ñemtinirteeɗo moƴƴere e kala konnguɗi e golle maɓɓe. Ko kamɓe adotonoo gollirde yamaruyeeji immorrayɗi ka Allah ɗin. Hiɓe rerɗunoo kadi e dewe e ɗoftaaje, ɓurnooɓe moƴƴagol e yimɓe; ɓe heddortaano goɗɗum e jawdi maɓɓe, hara miskiino e baaso e hatonjimɓe hino woodi, hay ko ronetaa kon. Ɓe maakanno sahaaba en:

“””Menen jamaa Annabaaɓe ɓen, men ronataake. Ko men acci kon ko sadaka””.”

Ahmad (2/463), sanad makko no selli wano Ahmad Shakir holliri (19/92). “Ronateeri am senndirtaake diinaaru. Ko mi acci kon si e nafqqa rewɓe am ɓen jawdi wallitorteendi, ko sadaka”.

Jikku maɓɓe on kan, gooto ɓadotaako ɓe. Wonndunooɗo e maɓɓe woo yiɗay ko laaɓi poy. Nulaaɗo on wona ɓuraaɗo yiɗeede ontigi e dii ɓiɗɓe e mawɓe makko e yimɓe ɓen fow.

Anas geɗal Maalik, kurkaadu Nulaaɗo on mo jam e kisiyee woni e mun on wi’i: “Mi memaali newre ɓuri laaɓude wanaa ɗaatude wanaa ɓurnde uurude, haa hewta newre Nulaaɗo Allah on. Mi yanngani ɓe duuɓi sappo, ɓe meeɗaali lam wi’annde fii ko mi golli, ko honɗum waɗan-ɗaa nde, wanaa hunnde nde waɗaali, ko honɗum haɗi waɗaa nde”.

Bukhari (4/230).

Ko on woni Muhammdu mo Allah toowni fii mun, O toowni fii makko e hoore tagoore nden. Neɗɗow oo yewtetaake fii mun hannde e ado hannde haa hewta ɓe. Gila duuɓe ujunere e teemeɗɗe nayi, miyonji e noddinooɓe nder aduna on hino feññina laawi jowi wiide : “Mi seedike wonnde Muhaamd ko Nulaaɗo Allah”. Teemeɗɗe e miliyon juulooɓe kadi no fillitoo ko yahata laawi sappo e julde maɓɓe ñannde woo: “Mi seedike wonnde Muhammd ko Nulaaɗo Allah”.

e- Sahaabaaɓe tedduɓe ɓen:

Sahaabaaɓe tedduɓe ɓen ronnditike noddangol Islaamu ɓaawo faatagol Nulaaɗo on (yo o his). Ɓe fuɗɗori ka fuɗnaage e ka hiirnaange. Ɓe sifori wonnde noddiranooɓe diina kan soobee. Ko kamɓe ɓuruoo yimɓe ɓen sellude haala, ɓuri ɓe mawnude nunɗal, ɓuri ɓe hoolaare, ɓuri ɓe kadi rerɗangol yimɓe ɓen feewugol saakita moƴƴere hakkunde maɓɓe.

Ɓe jikkinori jikkuuji Annabaaɓe ɓen, ɓe ñemtini ɓe. Ko ɗin jikkuuji battini e yimɓe leydi ndin haa ɓe jaɓi diina kan; ɓe naatiri diina kan dente dente, gila hiirnaange Afrik haa fuɗnaange Asiya haa hewtoyi nder Orop, rerɗangol kaa diina ko aldaa e doolneede.

Ko ɓen woni sahaabaaɓe Nulaaɗo Allah on, ɓurɓe moƴƴude e yimɓe ɓen ɓaawo Annabaaɓe ɓen. Ko ɓuri lollude e maɓɓe, ko lomtinooɓe feewuɓe ɓen. Lomtondirɓe e dawla Islaamu on ɓaawo faatagol Nulaaɗo. ko ɓen woni:

1- Abu Bakr As Siddiiq

2- Omar ibn al-Khattab

3- Uthman ibn Affan

4- Ali ibn Abi Taleb

Juulɓe ɓen hino teddini fii ɓee, hiɓe ɓaɗtora Allah yiɗugol Nulaaɗo Makko on e sahaabaaɓe makko ɓen, worɓe e rewɓe, hino mawnini fii maɓɓe, ɓe teddinira ɓe no ɓe hanndiri.

Añoowo ɓe jippina fii maɓɓe, ko yedduɗo diina Islaam, hay si on nodditike wiide Juulɗo. Allah mantirii sahaaba’en daalol Makko:

On laatike mofte ɓurɗe moƴƴude yaltinanaaɗe yimɓe ɓen:hiɗon yamiraa ko moƴƴi haɗon ko añinii,hiɗon gomɗini Allah.

[Al- Imraan: 110].

O holli Himo weltori ɓe fewndo ɓe yeeyondirnoo e Nulaaɗo on (yo o his). Allah daali:

Gomɗii Allah welano gomɗimɓe ɓen, tuma ɓe ahondiraynoo e maaɗa ka ley leggal. O anndi ko woni kon ka ɓerɗe maɓɓe, O jippini deeƴere nden e maɓɓe, O warjoriiɓe uddital ɓadiingal,

[Al- Fath :18].

About The Author