Annabi Iisaa:
Neene Maryama geɗal Imuraana laatino debbo laaɓuɗo, rewoowo, jokkunooɗo yamirooje Allah jippinooɗe ɗen e Annabaaɓe arunooɓe ɓaawo Muusaa ɓen. Jeyanooɗo e ɓeynguure nde Allah suɓii e winndere nden, wano Allah holliri ɗum e daalol Makko:
Pellet, Allah Suɓike Aadama, e Nuuhu, e yimɓe Ibraahiima ɓen, e yimɓe Imraana ɓen e hoore tagoore nden.
[Al-Imraan: 33] .
Malaa’ika ‘en wewliniri mo ko Allah suɓii mo kon:
(Janto) tuma nde Malaa’ika’en wi’unoo: “Ko an Maryama, pellet, Allah suɓike ma, O laɓɓinii ma [O suɓii] e rewɓe winndere nden”.
Ko an yo Maryama, toƴƴinano Joomi maa, sujjaa, ruƴƴidaa e ruƴƴooɓe ɓen.
[Al-Imraan: 42-43] .
Refti Allah humpiti ko honno Iisaa tagiraa ka rennga neene Maryama, ko aldaa e baaba, wano joliri e daalol Allah:
Janto ka Deftere, Maryama, tuma nde o deesitinoo e yimɓe makko ɓen [o yaari] e nokkuure funɗnaangeere.
O jogitii wirngallo gaanin maɓɓe. Men nuli e makko (Jibriilu) Ruuhu Amen on, o nanndintini mo e ɓanndinke fotondirɗo.
O maaki: “Mi moolorii e maaɗa Jom yurmeendee On, si tawii ko a gomɗuɗo, [wata a ɓaɗo lam]”.
O wi’i: “Anndu min, ko mi Nulaaɗo Joomi maa, fii yo mi okke suka laaɓuɗo”.
O maaki: “Ko honno suka laatoranta lam, hara ɓanndinke meemaali lam, mi laataaki kadi jeenoowo?”.
O wi’i: “Ko wano non Joomi maa daaliri, wonnde ɗum ko ko newanii lam! E no Men waɗira mo maande wonannde yimɓe ɓen, e yurmeende immorde e Amen. Ɗum wonuno fiyaaku ñaawaaɗo”.
O sowii mo, o poɗtodi e makko e nokkuure woɗɗitiinde.
Ŋata on fiɗi mo e jullere tamarohi, o maaki: “Ee jalla am, hara nun mi maayuno ko adii ɗum, mi wona yejjitaaɗo fii mun”.
O noddiri mo ley makki, [wiide mo]: “Wata a suno. Joomi maa waɗii ɓunndu ley (koyɗe) maa.
Yeƴu senngo maa jullere tamarohi kin, liɓaa e maaɗa, ɓennduɗe teɓeteeɗe.
Ñaamaa yaraa ɓuɓɓinaa ɓernde. Si a yi’ii gooto e ɓanndinke, maakan [Mo]: “Min dey, mi takkanii Yurmeteeɗo on koorka: Mi wowlidata e neɗɗanke hannde on”.
O ardi e makko ka yimɓe makko ɓen, himo tammbii mo. Ɓe wi’i: “Ko an yo Maryama, a addii huunde haawniinde!
Ko an yo banndiraawo Haaruuna, baaba maa wonaano neɗɗo bonɗo, yumma maaɗa kadi laataaki jeenoowo”.
[Maryama] joopii e makko [kanko boobo on].Ɓe wi’i: “Ko honno men yewtirta wonɗo sanfa fewndiiɗo e woofordu?”
[Iisaa boobo] on maaki: “Min on, ko mi jeyaaɗo Allah. O okkii lam Deftere nden, O toɗɗii lam Annabaajo.
O waɗi kam barkinaaɗo nokku kala ka mi woni; O wasiyori lam julde e Jakka, fodde miɗo wuuri.
E ɗigganoowo yumma am. O waɗaali lam dunndarankeejo malkisaaɗo.
Kisiyee on wonii e am, ñalnde mi jibinaa, e ñalnde mi maayata e Ñalnde mi immintintee ko mi wuuruɗo”.
On ko Iisaa, geɗal Mariyama: daalol goonga, ngol ɓe sikkito fii mun.
Haananaa Allah nde O jogitotoo ɓiɗɗo. Senayee wonanii Mo! Si O ñaawii (faandanagol) fiyaaku, O daalanay mo tun: “Wonu”! O wona.
Pellet, ko Allah woni Joomi am e Joomi mon. Rewee Mo. “Ko ɗum woni laawol focciingol”.
[Maryam: 16-36].
Nde Iisaa noddunoo yimɓe ɓen e rewugol Allah, woɗɓe nootii, ɗuuɗuɓe ɓen salii. O jokkitii noddugol ɓe e rewugol Allah, kono buy e maɓɓe yeddi ɗum, ɓe ayri mo,ɓe etii wjarde mo, Allah daali:
“””Ko an yo Iisaa, Min ko mi hunnoowo ma e ɓamtoowo ma ka Am, e laɓɓinoowo ma e yedduɓe ɓen””.”
[Al-Imraan: 55].
Allah nanndintini mo e gooto e raɗotonooɓe mo, ɓe nanngi on ɓe wari, ɓe femmpi, ɓe sikki ko Iisaa ɓe hawri e mun. Tawi Allah ɓamtiino mo jka Makko. Ado non o iwude aduna, o wewlinirno yimɓe makko ɓen, wonnde Allah imminoyay Nulaaɗo goo, himo wi’ee Ahmad, on saakitoyay diina Allah kan. . Allah daali:
e Tuma nde Iisaa geɗal Maryama on maakunoo :”Ko onon yo geɗalɓe Israa’iila, pellet, ko mi Nulaaɗo Allah e mon, mi gomɗinɗo nden wonnde e sookeeje am, immorde e Tawreeta, e wewliniroowo fii Nulaaɗo aroyoowo ɓaawo am, wi’eteeɗo Ahmad”.
[As-Saff: 6].
Refti dumunna seeɗaajo yawti, jokkuɓe Iisaa ɓen sennditii, fedde goo e maɓɓe yalti e juuɗe, ɓe aaƴii wonnde Iisaa ko geɗal Allah – Allah non toowii e ɗum – Ɓe wowlir ɗum tawde ɓe yi’ii Iisaa jibiniraam e ɓaawo baaba. Allah yewtiri fii ɗum wiide:
Pellet, sifa Iisaa ka Allah, ko wano Aadama; O tagirii mo e mbummbuldi, refti O daalani mo: “Laato!” o laatii.
[As-Saff: 59].
Ko Iisaa tagiraa kon ɓaawo baaba, wanaa ko haawnii ɓuri tagireede Aadama ɓaawo baaba e neene.
Ko ɗum waɗi si Allah no yewtira ɓiɗɓe Israa’iila ɓen ka Alqur’aana, fii no ɓe woɗɗitora ngun keeferaaku. Allah daali:
Ko onon yo yimɓe Defte, wata on ɓurtin ka diina mon, wata on wowlu e hoore Allah si wanaa goonga. Pellet, Mema-sella iisaa geɗal Maryama on, ko Nulaaɗo Allah e daalol Makko ngol O werlii e Maryama, e ruuhu immorde ka Makko. Gomɗinee Allah e Nulaaɗo Makko on, wata on wi’u [Allah ko]: “Tato”. Haɗitee, ko ɗum ɓuri moƴƴannde on. Anndee Allah ko reweteeɗo Gooto. Senayee woodanii Mo nde ɓiɗɗo laatantoo Mo! Ko Kanko woodani ko woni ka kammuuli e ka leydi. Allah yonii hoolorteeɗo.
Mema-sella on ɓuurnitaaki nde o laatotoo jeyaaɗa Allah, wanaa Malaa’ikaaɓe ɓaɗtinaaɓe ɓen. Kala ɓuurnitaniiɗo rewugol Mo o mawnintinii, ma O mooɓitoy ɓe ka Makko ɓe denndaangal.
Si tawii ko ɓen gomɗimɓe ɓe golli moƴƴuɗi, O timminanay ɓe njoɓdi maɓɓe ndin, O ɓeydana ɓe ɓural Makko ngal. Ɓeya ɓuurnitiiɓe mawnintinii, O leptay ɓe lepte muusuɗe, ɓe heɓanoytaake gaanin Allah, giɗo, wanaa ballo.
[An-Nisaa’:171-173].
Allah yewtiroyay Iisaa Ñalnde Darngal wiide :
(Janto) kadi tuma nde Allah daaloyte : “Ko an yo Iisaa geɗal Maryama, e ko an wi’i yimɓe ɓen : “Jogitee lam min e yumma am reweteeɓe ɗiɗo ko wanaa Allah?” O maaka : “Senayee woodanii Ma! Haananaa lam nde mi yeetotooɓe ko alanaa lam e mun geɓal! Si wonii mi wowli ɗum, haray pellet, A anndii. Hiɗa anndi ko woni e wonkii am, min non mi anndaa ko woni e wonkii Maa. Pellet, ko An woni Annduɗo wirniiɗi ɗin”.
Mi wowlanaali ɓe, si wanaa kon ko yamirɗaa lam, wonnde: “Rewee Allah Joomi am e Joomi mon”. Mi laatino e dow maɓɓe, seeditiiɗo yeru ko mi wonunoo hakkunde maɓɓe. Ɓaawo nde hunnuɗaa mi, wonuɗaa An, Tommbiiɗo e dow maɓɓe. An ko A Seediiɗo e kala huunde.
Si A lettii ɓe, pellet, kamɓe ko ɓe jeyaaɓe Maa. Si A haforanii ɓe, pellet, ko An woni Fooluɗo, Ñeeñuɗo.
Allah daali : “Ndee ko ñalaande nde goonga nafata googunɓe ɓen goonga maɓɓe on : hino woodani ɓe Aljannaaji no ila e ley majji canɗi, ko ɓe duumotooɓe e majji poomaa”. Allah Welaama ɓe kamɓe kadi ɓe weltorii Mo. Ko ɗum woni polagal mawngal ngal.
[Al-Maa’idah:116-119].
Ko wadi Masiihu ɓiy Maryama yo o his na hisi e miliyonij innirooɓe ko’e maɓɓe masiihiyankooɓe rewvɓ e Masiihu: