Diina Lislaam

Weeɓitannde ƴi'e Alqur'aana e Suuna ɓurnaaɗo tagefo

6- Tinndinooje e jikkuuji Lislaamu ɗin:

6-1- Yamiraaɗi ɗin:

E hino yoga e jikkuuji e neediiji Lislaamu rerɗinaaɗi ne’itrogol renndo juulɓe ɓen, hiɗen ñogga seeɗa e majji. Ɗin neediiji ko e ɓullitirɗe islaamu ɗen woni, wano Deftere Allah nden, e Hadiiseeje Nulaaɗo Allah mo jam e kisiyee woni e mun on.

Aranun ɗum : Ko wowlugol goonga:

Islaamu hino waɗɗini juulɓe ɓen fow wowlugol goonga, o waɗi ɗum jikku maɓɓe mo dagotaako accitugol, o rentini ɓe e fenaande nden hattirde e rentingol, o woɗɗintini ɓe e mayre no ɓuri e ɓanngirde sifa e konngol. Allah daali:

Ko on yo gomɗimɓe, hulee Allah laatodon e goonguɓe ɓen.

(At-Tawbah: 119).

Ɓe maaki kadi:

“””Mi yamirii wowlugol goonga, sabu goonga kan hino e ɗiggere, ɗiggere nden kadi hino fewna e Aljanna. Neɗɗo seeratah hino wowla goonga, o faanditanoo goonga haa o winndee googuɗo ka Allah. On haɗaama fenugol, sabu fenaande hino ɗowa e bonki, bonki kadi no ɗowa haa ka Yiite. Neɗɗo seeratah hino fena, o jikkinora fenaande haa o winnde fenoowo ka Allah””.”

Ko Bukhari fillii mo (6094) e Muslim (2607).

Fenaande wanaa jikku gomɗinɗo, ɗum ko naafiqi anndiraa (7). Nulaaɗo Allah mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

“””Maande naafiqi ko tati: Si o yeewtii o fena, si o fodii o lunndo, si o hoolaama o janfoo””(8).”

(7) Naafiqi: ko feññinoowo juulɗude, kono hara tigi on wanaa ɗum o fiɓi ka ɓernde makko.

(8) Ko Bukhari fillii mo ka deftere gomɗinal, damal: maande naafiqi (1/15).

Ko ɗum waɗi si Sahaaba en jikkinori sifa goonga, haa goɗɗo e maɓɓe wi’i: “Menen men anndaano fenaande fewndo Nulaaɗo Allah mo jam e kisiyee woni e mun on”.

Ɗimmun ɗum : ko tottugol hoolaare, hunna ahada, nunɗa hakkunde yimɓe ɓen:

Allah daali:

Pellet, Allah no yamira on tottugol koolaaje ɗen faade e jom majje, e si on ñaaway hakkunde yimɓe ɓen ñaawiron nunɗal.

(An-Nisaa’58).

O daali kadi:

Humnee ahadi; (anndon) pellet, ahadi ndin ko lamnditoyteendi fii mun.

Hunnon kadi ɓetu ngun si on etay, manndikiron manndakke fotondirɗo; ko ɗun moƴƴi, ɓuri moƴƴude battane.

(Al-Israa: 34-35).

O mantiniri gomɗimɓe ɓen daalol Makko:

ɓen hunnooɓe ahadi Allah ndin, ɓe firtataa ahodal.

(Ar-Ra‘d: 20).

Tammun ɗum: Ko yaŋkinagol hara townitaaki:

Ko Nulaaɗo Allah on (yo o his) ɓurnoo yimɓe ɓen yaŋkinagol, ɓe toolorayno hakkunde sahaaba en wano gooto e maɓɓe; wurin ɓe yiɗaano goɗɗo immanoo ɓe. Mo hatonjiniino e maɓɓe o nanngayno ɓe tun sookewo ngon, ɓe yaada ɓe huntana mo haaju. Ɓe yamiri juulɓe ɓen yaŋkinagol, ɓe maaki: “Allah wahayinii e am wiide yo on yaŋkino, wata gooto e mon mantano oya, wata o bewu kadi e gooto”(9).

Ko Muslim fillii mo (17/200) ka deftere : Aljanna, sifaaji ɗi yimɓe Aljanna anndirtee.

Nayaɓun ɗum: Ko okkugol, e wintagol e moƴƴere.

Allah daali:

Kala ko wintiɗon e moƴƴere, ko fii wonkiiji mon. Hara on wintoraali si wonaa ɗaɓɓugol yarluyee Allah. Kala ko wintiɗon e moƴƴere, on hunnanoyte ɗum, hara on tooñetaake.

(Al-Baqarah: 272).

Allah mantirii gomɗimɓe ɓen ka O daali:

(Hiɓe okkira ñaametee e dow yiɗygol mo : miskimɓe, e wonduɓe, e dahaaɓe).

(Al-Insaan : 8).

Okkugol e teddungal ko jikku Nulaaɗo e kala ñemtinɗo ɓe e gomɗimɓe ɓen. O heddintaa goɗɗum e jawdi makko ndin si wanaa o wintoto ɗum e moƴƴere. Jaabir (yo Allah wele mo) – gooto e sahaabaɓe Nulaaɗo on – wi’i: “

“””Nulaaɗo Allah mo jam e kisiyee woni e mun on meeɗaaka lamndeede huunde, ɓe maaki: oo’o””.”

Ko non kadi ɓe rerɗiniri e teddingol koɗo, ɓe maaki:

« Kala gomɗinɗo Allah e Ñalaande Sakkitiinde nden, yo o teddin koɗo makko on. Kala kadi gomɗinɗo Allah e Ñalaande Sakkitiinde nden, yo jokko e enɗam makko ɗam. Kala kadi gomɗinɗo Allah e Ñalaande Sakkitiinde nden, yo o wowlu ko moƴƴi maa o fanka».

Ko Bukhari fillii mo (6138) e Muslim (47).

Jowaɓun ɗum: Ko muññagol ronnditoo lorra:

Allah daali:

Muñño-ɗaa e ko heɓu-maa. Pellet, ɗum ko jeyaaɗum e fiyakkuji mawɗi.

(Luqmaan: 17).

O daali kadi:

Ko onon yo gomɗimɓe, wallitoree muñal e julde. Pellet, Allah no wonndi e munñiiɓe ɓen.

(Al-Baqarah: 153).

O daali kadi:

Ma Men warjor muññiiɓe ɓen njoɓdi maɓɓe ndin ko ɓuri moƴƴude ko e ɓe gollaynoo kon.

(An-Nahl : 96).

Hari Nulaaɗo mo jam e kisiyee woni e mun on no ɓurnoo yimɓe ɓen muñal, e ronnditagol lorra, ɓe yottortonaako bone on bone. Yimɓe makko ɓen lorruno ɓe fewndo o noddaynooɓe e Lislaam, ɓe yani e makko haa ƴiiƴam makko ili, kono o fitta ɗam, o maaka:

“””Allah yaafano yimɓe am ɓen, tawde ɓe anndaa””(11).”

Ko Bukhari fillii mo ka deftere murtuɓe ɓen, damal 5 (9/20).

Jeegaɓun ɗam: Ko hersugol

Juulɗo ko nefoowo, hersoowo. Herso non ko geɓal e geɓe liimanaaku. Ko ɗum duñata juulɗo e kala jikku moƴƴo, haɗa ontigi e jeesere, e faahishaaku konngol e kuugal. Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mu maakii :

“””Hersa ko jam tan addata””.”

Ko Bukhari fillii mo ka deftere needi, damal fii hersa (8/35).

Jeeɗiɗaɓun ɗum: Ko ɗiggangol mawɓe ɓen

Ɗiggangol mawɓe ɓen, moƴƴoo e maɓɓe, joltinana ɓe gabitanji ɗin, ko ko waɗɗii e diina lslaamu kan. Teŋtinii no ɓe toowirta non e duuɓi, fewndo ka ɓurata ɗon hatonjinnde e geɗalɓe maɓɓe ɓen. Allah yamirii ɗoggangol neene e baaba ka Deftere Makko, O teŋtini mawnugol on haqqee maɓɓe, O daali:

Joomi maa yamirii : “Wata on rewu ko wanaa Kanko, e moƴƴagol e jibimɓe ɓen: si nayewu goɗɗo e maɓɓe yottike ma, maa hara ɓe ɗiɗo non, wata a wi’an ɓe “bis!”, wata a wikko ɓe, wowlan ɓe konngol teddungol.

Yankinanoɗaa ɓe yurmeɗaa ɓe, wi’aa: « Joomi an, yurme ɓe’e, wano ɓe ne’irnoo lam ko mi tosokun ».

(Al-Israa: 23-24).

O daali kadi:

Men yamirii neɗɗanke on [ɗoftagol] jibimɓe mo ɓen; yumma makko saawirii mo lo’ere e hoore lo’ere: entugol mo ngol, ko e nder duuɓi ɗiɗi. “Wonnde yettam e jinnaaɓe maa ɓen. Ko ka Am woni ruttorde nden”.

(Luqmaan: 14).

Gorko goo lamndino Annabiijo on (yo o his): Ko hommbo e yimɓe ɓen ɓuri hanndude e mo mi moƴƴotoo e mun? Ɓe maaki:

“””Ko yumma maa, o lamndii hommbo kadi? Ɓe maaki: “” Yumma maa. O lamnditii hommbo kadi? Ɓe maaki: “”Yumma maa””. O lmanditii hommbo kadi? Ɓe maaki: “”Baaba’en maa””(13).”

Ko bukhari fillii mo ka deftere fii needi, damal fii ɓurɗo hanndude e moƴƴeede e mun (2/8).

Ko ɗum waɗi si Islaamu on waɗɗini e juulɗo on ɗoftagol mawɓe makko ɓen e kala ko ɓe yamirta mo; si wanaa hara ko fii yeddugol Allah, ontuma ɗoftaare alanaa tagaaɗo, e ka taguɗo On yeddetee. Allah daali:

Si ɓe tiiɗnorii ma fii sirkangol Lam e ko a alanaa ɗum ganndal, wata a ɗofto ɓe; wonndir e maɓɓe moƴƴere ka aduna.

(Luqmaan: 15).

Ko non waɗɗori mo teddinirgol ɓe konngol e kuugal, teddina fotde baawal mun on, immorde e kala noone e ɗiggere; wano ñammingol ɓe, hooltina ɓe, ñawnda ɓe si ɓe fooyii, pottina ɓe e lorra, du’anoo ɓe, insinanoo ɓe, hunna ahadi maɓɓe, teddina weldiiɓe maɓɓe.

Jeetataɓun ɗum: Ko moƴƴingol jikku mun e heddii ɓe ɓen:

Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

“””Ko ɓuri timmude e gomɗimɓe ɓen gomɗinal, ko ɓurɗe on moƴƴude jikku””(14).”

Ko Abu Daawuud fillii mo ka deftere sunnah, damal ko tinndinta e ɓeydagol maa ɗuytagol (6/5), e Tirmidhi ka deftere fii muyningol, damal ko joli e haqqee debbo e hoore genndo mun (3/457). Tirmidhi wi’i: ko moƴƴo, selluɗo ka ñaawoore Albaani: ndaaru sahih Abi Daawuud (3/886).

Ɓe maaki kadi:

“””Mo mi ɓuri yiɗude on e mon, e ɓuroowo lam on ɓadaade nokku Ñalnde Danrgal, ko ɓurɗo on moƴƴude on jikku””(15).”

Ko Bukhari yaltini mo ka deftere fii jikkuuji moƴƴi, damal sifaaji Annabiijo on (4/230) ka ɓe maaki: “Ko ɓuri on moƴƴude, ko ɓurɗo e mon on jikku”.

Allah sifori Annabiijo mo jam e kisiyee woni e mun on, wiide:

Pellet, hiɗa e jikku mawɗo.

(Al Qalam : 4).

Nulaaɗo Allah maaki:

“””Ko mi nuliraa ko timmingol kijjuji moƴƴi ɗin””.”

Tippude e ɗum, hino waɗɗii e juulɗo on moƴƴugol jikku e mawɓe makko ɓen, ɗiggaɗana ɓe wano yawtiri e yewtere men, o moƴƴoo e ɓiɗɓe makko ɓen, o ne’ira ɓe needi moƴƴiri wonndude e neediiji Islaam, o woɗɗindina ɓe e kala ko lorrata ɓe aduna e laakara, o nafqa jawdi makko ndin fii maɓɓe haa ɓe waawana hoore maɓɓe.

O moƴƴoo kadi e debbo makko on, e musiɗɓe makko ɓen worɓe e rewɓe, e ɓadondiraaɓe maɓɓe ɓen, e kawtal makko ngal, e yimɓe ɓen fow. O yiɗana musiɗɓe makko ɓen ko o yiɗani kon hoore makko. O jokkoo e enɗam makko ɗam, o teddina mawɗo maɓɓe, o yurmee togooso maɓɓe, o juuroo o ƴelliitoo jarribaaɗo e maɓɓe; gollitirgol daalol Allah:

Moƴƴee e Jibimɓe on ɓen, e joomiraaɓe ɓadondiral’en, e wonduɓe ɓen, e waasuɓe ɓen, e kawtaljo jom-ɓadondiral, e kawtal baŋŋe, e wonndiɗɗo baŋŋe, e ɓii laawol.

(An-Nisaa’: 36).

E maaku maɓɓe :

“””Kala laatiiɗo no gomɗini Allah e Ñalaande Sakkitiinde nden, wata on lorru kawtal makko””(17).”

(16) Ko Imam Ahmad fillii mo ka Musnad (17/80).

(17) Ko Bukhari fillii mo ka deftere fii needi, damal : kala gomɗinɗo Allah e ñalaande laakara nden, wata o lorru kawtal makko. (8/13).

Jeenayaɓun ɗum: ko haɓugol fii Allah, wallitoo tooñaaɗo, jonnita jom goona on goonga makko, saakita nunɗal.

Allah daali:

Haɓiree fii Allah ɓen haɓooɓe on. Wota on jaggitu, pellet, Allah yiɗaa jaggitooɓe ɓen.

(Al-Baqarah: 190).

O daali kadi:

E ko heɓi on, on haɓidetaake fii laawol Allah ngol? Lo’inaaɓe ɓen ka worɓe, e ka rewɓe, e ka fayɓe wi’ooɓe: “Joomi amen, yaltin men e ndee saare nde yimɓe mun tooñi, waɗaa min yiɗaaɓe ka Maaɗa, waɗanaa Men wallaaɓe ka Maaɗa”.

(An-Nisaa’: 75).

Faandunnde haɓugol e laawol Allah ngol, ko tabintingol goonga, saakita nunɗal hakkunde yimɓe ɓen, haɓa tooñooɓe yimɓe ɓen sakkoo ɓe haɗa ɓe rewugol Allah e naatugol Islaam. E hoore ɗum, Himo añi doolugol yimɓe ɓen fii naatugol e diina Islaamu kan. Allah daali:

Doolugol alaa e diina Allah kan.

(Al-Baqarah: 256).

Fewndo ka haɓugol, sellaŋtaa juulɗo warugol debbo maa paykun maa nayeejo, ko tooñuɓe ɓen tun o haɓidata e mun.

Kala waraaɗo fii laawol Allah ngol, haray ko yanɗo sahiidi, marɗo martaba, e njoɓdi e mbarjaari ka Allah. Allah daali:

Wata a sikku waraaɓe ɓen fii laawol Allah ngol ko maayuɓe, si ko woni: ko wuuruɓe ka Joomi maɓɓe hiɓe arsikee,

hiɓe weltora ko Allah okki ɓe kon e ɓural Makko, hiɓe wewlira ɓen [siɗɓe] maɓɓe ɓe ɓe hawraali e mun ɓaawo maɓɓe, wonnde kulol alanaa ɓe, wanaa kamɓe woni ko sunoytoo.

[Al-Imraan: 169-170] .

Sappaɓun ɗum: Ko du’agol e jantagol jannga Alqur’aana:

Ko non gomɗinal neɗɗo on ɓeydori woo, o ɓurata humondirde e Allah, o toroo Mo, o yankinonara Mo fii no O humta haajuuji makko aduna, e yaafanagol junuubi e goopi makko, e ɓamtaneede darjaaji ka laakara. Allah ko Tedduɗo, Dokko, Yiɗuɗo toreede. O daali:

Si jeyaaɓe Am ɓen lamndike ma fii Am, haray ko Mi ɓattiiɗo. Miɗo jaabina toraare torotooɗo si o torike Lam.

(Al-Baqarah: 186).

Allaj noototo kala toriiɗo Mo, si tawii ko moƴƴo wonande jeyaaɗo on O rokka mbo baraaje nden toraare.

Hino jeyaa kadi e jikkuuji gomɗinɗo, ɗuɗɗinorgol jantagol Allah jemma e ñalorma, kenen e gunndoo; O mawninira Allah noone kala e mawningol. Jantagol Mo ngol, ko wano wiide: Subhan Allah, wa alhamdulillah, wa la ilaha illa Allah, wa Allahu akbar, e nanndi e mun. Allah no marani ɗum njoɓdi e mbarjaari mawndi. Nulaaɗo Allah mo jam e kisyee woni e mun on maaki:

Teeltuɓe ɓen aditike. Ɓe wi’i: ko homɓe woni weddotooɓe ɓen, Nulaaɗo Allah? Ɓe maaki: “ko janntotooɓe Innde Allah ɓen ko ɗuuɗi ka worɓe e ka rewɓe”(18).

Allah kadi daali:

Ko onon yo ɓen gomɗimɓe, jantoree Allah jantoore ɗuuɗunde,

Seniniron Mo bimmbi e kiikiiɗe. (Al-Ahzab: 41-41). O daali kdi: Janntee Lam, Mi anndita on, yetton Lam hara on yeddaali Lam.

(Al-Baqarah: 152).

Hino jeyaa e jantagol Mo, janngugol Deftere Makko nden (Alqur’aana teddunde nden). Ko no jeyaaɗo on ɗuɗɗiniri woo janngugol Alqur’aana, o taskoo nden, darja makko on ɓeydorta ka Allah.

(18) Ko Muslim fillii Hasdiise on, ka deftere janntoore e toraare, damal fii rerɗingol e janntoore (4/17).

Janngoowo Alqur’aana on wi’anoyte Ñalnde Darangal:

“””Janngu, ƴawaa wano janngirayno-ɗaa ka aduna; anndaa nokkuure maa nden, ko ka sakkitorde Aaya mo janngayno-ɗaa””(19).”

(19) Ko Abu Daawud fillii mo (1464), e Tirmidhi (2914), e Nasaa’ii ka sunan al-kubra (8056) e Ahmad (6799).

Sappo on: ko janngugol sari’a Islaamu on, janngina yimɓe ɓen e nodda e mun:

Nulaaɗo Allah on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

“””Kala rewuɗo laawol, hino ɗaɓɓa ganndal, Allah newninay mo laawol haa ka Aljanna. Ko pellet, Malaa’ka en hino joltinana gabitanji mun ɗaɓɓoowo ganndal, weltorgol ko on waɗata””.”

Ko Tirmiidhi fillii mo ka dame ganndal, damal fii ɓural faamugol fii dewe ɗen (4/153), e Abu Dawuud ka deftere fii ganndal, damal hino yewta fii rerɗingol e ɗaɓɓugol ganndal (4/5857), e Ibn Maajah ka Muqaddimah (1/81), Albani kadi sellini mo ka Sahil Al Jami’i (5/302).

Ɓe maaki kadi:

Ko ɓuri moƴƴude e mon, ko on anndiniiɗo Alqur’aana, o anndini nde.

Ɓe maaki kadi:

“””Malaa’ika en juulay e jannoowo yimɓe ɓen, moƴƴere””.”

Ɓe maaki kadi:

“””Kala nodduɗo e moƴƴere, o heɓay njoɓdi yeru njoɓdi gollitirɗo on, e hoore ɓe ɗuytantaake huunde e njoɓdi maɓɓe ndin””.”

(21) Ko Bukhari fillii mo ka deftere ɓure, damal Ko ɓuri moƴƴude e mon, ko on anndiniiɗo Alqur’aana, o anndini nde. (6/236).

(22) Ko Tirmidhi fillii mo ka deftere ganndal, damal fii ɓural anndugol dewe ɗen (5/50) no ɓuri e juutirde.

(23) Ko Muslim fillii mo ka deftere ganndal, damal ko jeyaa e sunnaaji moƴƴi ma bonɗi (16/227).

Allah daali:

Hara ko hommbo ɓuri moƴƴude konngol, wano on nodduɗo e fii Allah, o golli moƴƴere, o wi’i: “Min, ko e juulɓe ɓen mi jeyaa?”.

(Fussilat : 33).

Sappo e ɗiɗi on: ko welegol ñaawoore Allah e Nulaaɗo Makko on:

Ko salagol lunndaade sari’a Allah ɓurɗo ñeeñude on e ɓurɗo yurmeende on; Mo huunde suuɗaaki ɗum ka leydi wanaa ka kammu, Mo ñaawoore Mun battinortaa mbeleeɗe jeyaaɓe e dunndaraŋke. Hino jeyaa e yurmeende Makko nden, tawde O sari’nanii jeyaaɓe Makko ko moƴƴanta ɓe aduna e laakara, O fawaa ɓe e ɗum ko ɓe townataa, e jeygol kaaku Makko ngol, ñaawitorgol ko O sar’ini kon e kala huunde, hara ontigi hino hatti e weltorgol ɗum.

Allah daali:

Hey, Mi Woondirii Joomi maaɗa, ɓe ‘timmiŋta) gomɗinal haa ɓe ñaawinora maa ko yani kon hakkunde maɓɓe, refti ɓe heɓataa ɓitteende ka pittaali maɓɓe e kon ko ñaawuɗaa, ɓe jebbiloo jebbilagol.

(An-Nisaa’: 65).

O daali kadi:

E ko ñaawoore majjuyankooɓe ɗaɓɓata? Ko hommbo ɓuri Allah ñaawoore wonannde yimɓe yananaaɓe?

(Al Maa’idah: 50).

About The Author