Diina Lislaam

Weeɓitannde ƴi'e Alqur'aana e Suuna ɓurnaaɗo tagefo

4- Tugaale Islaamu ɗen:

Tugaale Islaamu ɗen ko jowi feeñuɗe. Hino waɗɗii juulɗo kala jogitagol ɗi haa o gasa noddireede juulɗo. Ɗen tugaale:

Tugalal Aranal nagl: Ko seedagol reweteeɗo tanaa Allaahu alaa, e wonnde Muhammadu ko Nulaaɗo Allah.

Ko ngol woni konngol aranol ngol naatoowo diina kala haani feññinnde. O wi’a: “Mi seedike reweteeɗo tanaa Allaahu alaa, e wonnde Muhammdu ko jeyaaɗo Allah e Nulaaɗo Makko”, o fiɓa ko ngol firti, wano fensitirɗen ko adii.

O fiɓa wonnde ko Allah woni Reweteeɗo bajjo Mo jibinaa, O jibinaaka, Mo wallondirɗo gooto alanaa ɗum, e wonnde ko Kanko woni taguɗo On, ko heddii kon fow ko ko tagaa, ko Kanko tun woni Reweteeɗo hannduɗo e reweede. Reweteeɗo alaa si wanaa Kanko, Joomiraawo alaa si wanaa Kanko, o fiɓa wonnde Muhammadu ko jeyaaɗo Allah e Nulaaɗo Makko, mo wahayu jippori e mun immorde e kammu, yottinanoowo Allah yamirooje e haɗaaɗi Makko, waɗɗiiɗo goongineede ɗoftee e kala ko O yamirta, woɗɗitee e kala ko O haɗi.

4-2- Tugala ɗimmal ngal ko: ñinnugol julde

Ko e julde nden ayaawjo jeyankaaku e yankinangol Allah ngol feeñata. Jeyaaɗo on daroo yankinoo, o jannga Aayeeje Alqur’aana ɗen, O mawninira Allah noone kala e jantooje mantooje, O juulana Mo o sujjana Mo. O guundondira e Makko, O toroo Mo e ɓural Makko mawngal ngal; ɗum ko humondiral hakkunde jeyaaɗo on e Joomi Makko taguɗo mo On, Annduɗo gunndo e kene makko, e yitondirgol makko ka sujjugol; ko ɗum woni sabu haa Allah yiɗa jeyaaɗo Makko on, O ɓadna mo e Makko, O weltanoo mo. Kala salorɗo julde nden townitanagol jeyankaagu Allah ngun, Allah tikkanay mo, O huɗa mo, on ɗon yaltia e diina Islaam.

Ko waɗɗii kon e ɗen julɗe, ko ɗe jowi e nder ñallal, coomɗe e daragol, jannga simoore Faatiha nden:

En fuɗɗorii Innde Allah, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende.

Yettoore woodanii Allah, Jeyɗo Winndere nden.

Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende.

Jeyɗo ñalngu njoɓdi.

Ko An men rewata, ko An men wallinorta.

Feewnu men e laawol focciingol,

laawol ɓen ɓen neeminɗaa e dow mum, hara wanaa laawol ɓen ɓe tikkanɗaa wanaa majjuɓe ɓen.

Al Faatiha 1-7.

E janngugol ko newii woo e Aayeeje Alqur’aana ɗen. Hinde yowndiri kadi e rukuu’u (turagol) e sujuudu, e toragol Allah, mawninira Mo wiide “Allaahu akbar” e seninirgol Mo ka rukuu’u wiide : “Subhana Rabbiyal Adhim.”, e wi’ugol ka suujuudu : “Subhaana Rabbiyal-A’laa”.

Ado tottugol julde nden, ko maa juuloowo on sifitora laaɓugol e soɓe (immorde e hurgo togooso e njano) ka ɓanndu e comci e ka o juulata ɗon, hara himo salligori ndiyam, o loota yeeso e juuɗe makko, o moomra juuɗe e hoore makko nden, refti o loota teppe makko ɗen.

Si tawii himo wonndi e janaaba (sabu yiidugol e debbo makko on) haray hino fawii mo lootagol lonngal.

Tugalal tammal ngal : Fii asakal

Ɗum ko eɓɓoore toɗɗiinde hoore jawdi kun, ko Allah farli e marɓe ɓen fii jonnitugol waasuɓe e miskimɓe hannduɓe e renndo ngon; fii ittangol ɓe annde. Eɓɓoore mun nden ka mbuuɗi (xaalisi) ko ɗiɗi e fecco nder teemedere hoore manankun kun, sennditanee hannduɓe e mun ɓen.

Ko ngal tugalal woni sabu saakitagol sekkondiral hakkunde jamaa on, e yiɗindiro, e suusindiro, e wallindirgol hakkunde maɓɓe; itta koɗnaangu e ngayngu hakkunde marɓe e wasuɓe, ko ɗum kadi woni fii ɓamtal ngalu, e dillirgol jawle ɗen no haaniri, haa hewta gooto kala e renndo ngon.

Ngal asakal non ko waɗɗii ngal e jawle ɗen no foti e waade : immorde e xaalisi, e neemoraaɗi, e dimɗe, e gabbe, e hoore jawle, ekw huunde kala e yeru mun.

Tugalal nayaɓal ngal: hoorugol lewru koorka

Hoorugol: ko haɗitagol ñaamugol, e yerugol, e yottagol e genndo mun hara ko annuyee ɓattorgol Allah, gila ka fajiri ndin feeri haa ko mutal naange.

Lewru suumayee ndu hoorugol farlaa ndun e mun, ko lewru jeenaɓuru ndun ka lebbi juulɓe. Ko e ndun lewru Alqur’aana fuɗɗii jippagol e Nulaaɗo on mo jam e kisiyee woni e mun.

Allah daali:

Lewru korka ndu Alqur’aana jippinaa ndun e mun, ko ndu peewal no e mayru wonannde yimɓe ɓen, e ɓanngannduyeeji immorde e peewal, e serndugol (hakkunde goonga e fenaannde). Kala e mo’on yi’uɗo lewru ndun, yo o hooru ndu.

Al-Baqara: 185.

Hino jeyaa e nafooje hoorugol, tawde wowtinay muññagol, tiiɗina fii gomɗal e gomɗinal ka ɓernde; ko fii non, hoorugol ko gunndoo wonɗo hakkunde jeyaaɗo on e Allah, tawde neɗɗo on no waawa ñaamude maa yarude si on weddike, hara gooto anndaa o taƴii. Si tawii non o accirii ɗum ɗoftagol yamatuyeeji Allah ɗin tun ko aldaa e sirkangol Mo, hara himo felliti ko Allah tun ƴellitii e dewe makko ɗen, ɗum wonanay mo sabu ɓeydagol gomɗinal e hulugol Mo. Ko ɗum waɗi si tawii njoɓdi hooruɓe ɓen hino mawni ka Allah, wurin hiɓe jogii ton damal heeraniingal ɓe, wi’etengal : “rayyaan”.

Juulɗo no waawi hoorugol koorka naafe ko wanaa e lewru suumayee, e nder ñalɗe hitaande nden fow, ko wanaa ñalaaɗe iidi ɗen ɗiɗi (julde suumayye e julde doŋkin).

Tugalal jowaɓal ngal: Hajjugol ka Suudu hormordu.

Hino farlaa e juulɗo on hajjugol laawol gootol e nder nguurndam makko ɗam (si o heɓii feere mun), si o ɓeydii ɗon, haray ko naafe. Allah daali:

Hino woodani Allah e dow yimɓe ɓen hajjugol ka Suudu [hormordu], wonannde kala hattanɗo ɗum laawol.

(Al- Imraan: 97).

Juulɗo on no setoo e nokkuuli rewetɗɗi Makkah ton, nder lewru hajju ndun, ko ndun woni lewru sakkitiindu ndun e lebbi fergu ɗin. Ado o naatude Makkah, juulɗo on ɓoortoto comci makko ɗin, o ɓoornoo comci hormorɗi ɗin; ɗin ko gude ɗiɗi daneeje.

Refti o waɗa dewe hajjuɗe ceertuɗe : immorde e wanngagol ka Suudu Kaaba, e yahugol hakkunde Safaa e Marwa, e daragol Arafa, e waalugol Muzdalifa, e ko wanaa ɗum.

Ko fewndo hajju woni ko juulɓe adunaaru ndun ɓurata mooɓondirde, na hjjjjjjjjoono hakkunde mum en musidal e yurmjondirde, hara hiɓe feññina musidaaku e yurmondiral e laaɓondiral hakkunde maɓɓe, comci maɓɓe e koɗanɗe fow ko gootun; goooto e maɓɓe ɓuraa ɓeya si wanaa ko hulugol Allah. Njoɓdi hajju ndin ko mawnudi. Nulaaɗo Allah on maaki:

“””Kala haajjuɗo, hara o bonnaali (e haala), o yaltaali e ɗfotaare, o yaltiray e junuubi makko, wano ñalnde yumma makko jibini mo””.”

Ko Bukhari fillii mo ka deftere hajju (2/164), damal ɓural hajju jaɓaaɗo on.

About The Author