1- Konngol Tawhiid (La Ilaha Illa Allah)
Tugalal himmungal ngal ka Lislaamu, ko konngol tawhiidi ngol, mahdi Lislaamu ndin mahotaako ɓaawo maggal. Ko ngal woni konngol aranol ngol naatoowo Lislaamu haani feññinirde gomɗinal mun, ɓanngina fiɓnde mun e noone kala. Ko firti La Ilaha Illa Allah?
La Ilaha Illa Allah hino firta:
– Alaa taguɗo winndere nden si wanaa Allah.
– Alaa jeyɗo e pirlitttooɗo ndee tagoore, si wanaa Allah.
– Alaa reweteeɗo hannduɗo e dewal si wanaa Allah.
jjKo Allah woni ko tagi ndee winndere yaajunde, labaande, ñeñaande. E ɗii kammuuli e koode mun toowuɗe, yahrayɗe yaadu ɗiggundu, e dillere yooɗunde. Ko Allah tun jogitii ɗin. Ndii leydi kadi e pelle mun, e ndantaaje mun, e canɗi mun, leɗɗe mun e tuteteeriiji mun, henndu mun e di’e mun, njorndi mun e maaje mun, hoɗu ɓe ndi e jinndooɓe e mayri fow ko Allah tagi woodini.
Alla daali ka Deftere Makko teddunde:
“””E naange ngen, hinge doga haa e ñiiɓirde magge; ɗum ko eɓɓoore Fooluɗo, Annduɗo On.”
E lewru ndun, Men eɓɓani ndu jipporde, haa ndu waɗtinira wa baaŋal tamaro kinngal.
Wanaa naange ngen woni ko haanini hewtitagol lewru ndun, wanaa jemma on woni ko aditotoo ñalorma on; kala majji non, ko e laawol mun woni dogude”.
[Yaa-Siin : 38 – 40].
Leydi ndin kadi, Men weerti ndi Men werlii e mayri pelle, Men fuɗini e mayri kala nooneeji [puɗi] wooɗuɗi,
fii tasakuyee e waaju wonannde kala jeyaaɗo ruttotooɗo.
Men jippiniri kadi ndiyam barkinaaɗam ka kammu, Men fuɗiniri ɗam gese e gabbe soñeteeɗe,
e laɗɗe tamaro juutuɗe wonduɗe e piindi fawondirndi”.
[Qaaf : 7-10].
Ko ɗum woni tagu Allah tedduɗo toowuɗo On. O waɗu leydi ndin ñiiɓundi, O heertiniri ndi ko pooɗata haajuuji nguuree ɗin. Huunde ɓeydotaako sakko dillannde mayri on satta, huunde ɗuytotaako e mun, sakko wuurɓe e mayri ɓen wjona e diwjde. Tawde huunde kala ko eɓɓaande ka Makko.
Men jippinir e kammu ngun, ndiyam laaɓuɗam, ɗam nguurdam wjonataa ɓaawo mun.
“””Men waɗi umjmaadee ndiyam ɗam kala huunde wuuru nde””.”
[Al-Anbiyaa’ : 30].
O yaltiniri ɗam puɗi e dimɗe, O yarniri ɗam neemoraaɗi e yimɓe, O hebiliri ɗam leydi ndin ko mara ɗam, O udditiri ɗam ɓulli e canɗi.
O fuɗiniri ɗam gese labiraaɗe leɗɗe mun e puɗi mun, e piindi mun, e ŋari mun. Ko Allah labini ko O tagi kon fow, O fuɗɗori tagugol neɗɗo on e loopal.
Neɗɗo mo Allah adii tagude on, ko baaba Aadama (yo o his). O tagir mo e loopal, refti O fotini mo, O mbaadi mo, O wutti wonkii kin e makko, hooti O tagiri debbo makko e makko tigiri, refti O waɗi dammbe makko ɗen, immorde e ndihal hoykal.
Allah daali:
Gomɗii Men tagriii neɗɗanke on immorde e lasili loopal.
Refti Men waɗi mo toɓɓere [maniiyu] e nder ñiiɓirde huɓindiinde.
Refti Men Tagi toɓɓere nden heɗɗere, Men Tagi heɗɗere nden huyre, Men Tagi huyre nden ƴi’e, Men holtini ƴi’e ɗen teewu. Refti Men fuɗɗanii mo Tagu goo. Allah mawnii, moƴƴo taguɗo”.
[Al-Mu’minuun: 12-14].
O daali kadi:
“””On yi’ii ko maniiyooto don ko ?”
Ko onon tagata mo? Kaa ko Menen woni tagooɓe [ɗum]?
Ko Menen hoddiri maayde nden hakkunde mon. Men wonaali ronkinteeɓe
e wattitugol yeruuɓe mon, Men fuɗɗira on e ko on anndaa”.
[Al-Waaqi‘ah : 58-61].
Taskii no Allah tagir maa non, a taway ndin njuɓɓundi ñeñaandi hino haawnii, ndi tawata ko seeɗaaɓe tun anndata fii ɗum, wanaa feere kan ɓe gayna fii mun. O ko nokku dolirdo ko ñaametee timmudo on: fuɗɗora ka hunnduko, taƴa haa wona tosokon haa moɗugol ɗum newoo, refti o moɗira ɗum lookoƴere nden, weddo lonngere faade kojumbol damal takamdi uddito nden ɗemngal coorumjjbal nagl uddoo lonngere nde fa*a ka fulukuru rewde enndu mumsuru dillooru dille ngilngng.
To fulukuru to golle dolgol ngol jokkondira ka reedu ton, haa ñaametee waylo wonta ndeelam damal uddito toon e fulukuruon faade tekteki, to golle dolgol ngol yawtinta waylude rigi neesu faade e rigi gonoowo lobba wonande ɓanndu ndun faggora.
Ɗum fewra ka tetekki fii no golle dolgol timmira, ñaametee on e ndii mbaadi lobbiri de fooɗete faade tekteki jillondira e ƴiiƴam ɗam.
Ɗum ko unirde timmunde fii yiilorde ƴiiƴam ɗam, juutunde mettunde anndannde, si a wi’ii hiɗa fonta nde, a taway hinde ɓuri ujune kiloo meeterji jokkondirɗi haa yiitidoyi e pompirɗe hakundde ganndiraaɗe ɓernde nden. Nden nde haaɓataa nde tampatah feƴƴinirgol ɗon ƴiiƴam ɗam.
Hino kadi kuppuɗum fii foofaango ngon, nayaɓo on fii ɗaɗi ɗin, jowaɓo on fii ko yaltini goppe ɗen, jeegaɓo e jeeɗiɗaɓo e sappaɓo immorde e ɗin ɓeydotoɗen e mun ñalnde kala, tawde ko majjaɗen e majji kon hino ɓuri ko annduɗen kon. Ko hommbo tagirta oo neɗɗanke e ngal nyeenyal Mbo wanaa Allah?
Ko ɗum waɗi si tawii ko ɓuri bonnde e bonnereeji ɗin aduna, ko waɗtidugol e Allah yeruujo, hara non ko Kanko tagu maa.
Udditu ɓernde maa, yaññaa fonndo maa, taskoɗaa e ñeeñal Allah ngal e nduu henndu ndu foofataa, ndu naatirana maa nokku kala, hara ndu jillaa ko muusinta gite. Hara ndun taƴondir e maaɗa ko foti e famɗude, a maayay ɗon. Ndiyam ɗam yarataa ɗam kadi, e ñaametee maa on, e neɗɗo mo yiɗuɗaa on, e leydi ndi yahataa e mun ndin, e kammuuli ɗi ƴeewataa ɗin, e kala ko gite maa ɗen yi’ata e kode yi*atah e tagaaɗi ɗin, mawni famɗi fow ko tagu Allah, Tagoowo, Annduɗo.
Miijitagol fii tagu Allah ngun, hino anndina en mawngu e kattal Makko. Hino jeyaa non e ko ɓuri majjude e yimɓe ɓen, yi’ooɓe nguu tagu ñeñaangu hino yuɓɓondiri, tinndinanyngu ñeeñal e kattal wellitungal, e hoore ɗum, ɓe roŋka gomɗinnde taguɗo ɗum On. Allah daali:
“””Kaa ɓe tagira ɓaawo taguɗo? Kaa ko kamɓe woni taguɓe ɓen?”
“””Kaa (ko) kamɓe tagi kammuuli ɗin e leydi ndin? Ko woni kon, ɓe yananaaka””.”
[At-Toor: 35-36].
Allah seniiɗo On, haqqille hisuɗe ɗen anndiray Mo nii Kanko, ko aldaa woo e anndinagol. Tawde O woodinii ko wallitoo e ɗum, fewta Mo, si wanaa tun, ɗin majjinii woɗiɓe ɓen e Makko.
Ko ɗum waɗi si ɓe heɓii bone maa ñawu, maa annde sattunde anndinnde ka njorndi e ka maaje, ɓe fewta Allah kisan, hara hiɓe ɗaɓɓira Mo faabo yaltugol e ko ɓe yani e mun. Allah non hino nootoo ɓiliiɗo, si ontigi noddii Mo, O huncana mo annde.
Oo taguɗo Mawɗo, Himo mawni ɓuri kala huunde. Wurin O eɓɓindirtaake e huunde e ko O tagi kon. Ko Kanko woni Mawɗo Mo mawngu Mun eɓɓondirtaake e gooto, ngu gooto kadi huɓindotaako anndal mun. Siforiiɗo toowal e dow tagu Mun ngun, ka dow kammuuli Makko.
“””Hay huunde yerondiraa e Makko; ko Kanko woni Nanoowo, Yi’oowo On””.”
[Ash-Shuuraa: 11].
O nanndaa e huunde e tagu Makko ngun. Ko miijotoɗaa fii Makko, wanaa non woniri.
Kanko seniiɗo On Himo yi’ira en ka dow kammuuli Makko, enen kan en yi’ataa Mo.
“””Giiɗe ɗen huɓindotaako Mo, Kanko Huɓindoo giiɗe ɗen. Ko Kanko woni Newiiɗo, Humpitiiɗo On.”””
[Al-An‘aam: 103].
Wurin so’irɗe men ɗen hattantaa fii yi’ugol Mo aduna ɗoo.
Gooto e Annabaaɓe ɓen ɗaɓɓuɗo yi’ugol Allah, on woni Annabi Muusaa (yo o hsi), fewndo Allah yewtidunoo e makko ka fello Tuuri. O maaki: “”Joomi, hollam mi ndaare!”, Allah daalani Mo:
“””A yi’ataa lam ; kono ndaaru fello ngon : si ngo ñiiɓii e nokku maggo, aray ka yi’aa lam””. Nde Joomi makko feeñannoo fello ngon, O waɗti ngo ɗiggu ngo, Muusaa yani faɗɗaa. Nde o ɗiwtunoo, o maaki : “”Senayee woodanu Ma! Mi tuubanii Ma, min ko mi arano e gomɗimɓe ɓen””.”
[Al-A‘raaf: 143].
Ngon fello mawngo toowungo ɗon muncitii, ngo waylorii feeñugol Allah ngol e maggo. Ko honno neɗɗo kan waawirta ɗum e dooloy mun hakindii koy!
Hino jeyaa e sifaaji Allah, wonnde ko O hattanɗo kala huunde.
Alla goɗɗum ko no ronkina Alla ka kammuuli maa ka leydi”.
[Faatir: 44].
ko e Makko nguurndam e maayde ngoni. Ko tagaa kon fow no hatonjini e Makko, Kanko non O hatonjinaa e gooto e maɓɓe. Allah daali:
“””Ko onon yo yimɓe, ko onon woni hatonjimɓe e Allah ɓen. Allah kan, ko Kanko woni Galo, Yettiniiɗo On””.”
[Faatir: 15].
Hino jeyaa kadi e sifaaji Makko, anndugol huɓindingal kala huunde:
“””Ko ka Makko woni cottirɗe ko wirnii, anndaa ɗum si wanaa Kanko. Himo Anndi ko woni ka njorndi e ka maayo. Kaakol yanataa si wanaa hara himo anndi fii maggol, wanaa abbere ka niɓe leydi, wanaa keccol wanaa yoorungol, si wanaa no e deftere ɓanngunde””.”
[Al-An‘aam: 59].
Himo anndi ko ɗemɗe men wowlata, e ko tere men huuwata, wurin Himo anndi ko ɓerɗe men soomata:
“””Himo anndi janfa gite, e ko ɓerɗe ɗen suuɗi””.”
[Ghaafir:19] .
Allah ko ƴellitiiɗo e men, humpitiiɗo fiyakuuji men. Huunde suuɗaaki Mo ka leydi maa ka kammu.O welsindaaki, O yejjitataa, O ɗaanotaako. Allah daali:
“””Allah, alaa reweteeɗo si wanaa kanko, wuurɗo ñiiɓuɗo. Ŋoŋre nanngataa Mo, wanaa kadi ɗoyngol. ko Kanko jeyi kala ko woni ka kammuuli e ka leydi. Ko hommbo woni on tefoowo ka Makko, si wanaa e duŋayee Makko? Himo anndi ko woni yeeso maɓɓe, e ko woni ɓaawo maɓɓe. Ɓe huɓindotaako huunde e anndal Makko ngal, si wanaa ko O muuyi. Jullere Makko nden no yaaji ɓuri kammuuli ɗin e leydi ndin. Reenugol ɗi aaninaa Mo. Ko Kano woni Toowuɗo, Mawɗo On””.”
[Al-Baqarah: 255].
Himo heerori sifaaji timmal welliaɗi, ɗi jillaa ella e ustaare.
Himo heerori inɗe e sifaaji toowal. Allah daali:
“””Ko Allah woodani inɗe ɓurɗe moƴƴude ɗen. Noddiree Mo ɗe, tertoɗon ɓen ooñotooɓe ka inɗe Makko : arma ɓe yoɓoyee ko ɓe gollaynoo””.”
[Al-A‘raaf: 180].
Allah alaa kafidiiɗo e laamu Makko ngun, wanaa yerondiriiɗo, wanaa wallondirteeɗo.
Ko O seniiɗo e debbo e ɓiɗɗo, wurin ko O yonndiniiɗo e ɗin fow. Allah daali:
“””Maaku: Kank Allah ko O gooto.”
Ko Allah woni faandorteeɗo On.
O jibinaa, O jibinaaka.
Alanaa mo hay yerondirɗo gooto”.
Al-Ikhlaas: 1-4].
Allah daali:
Ɓe wi’i: “Hinnorante jogitike ɓiɗɗo”.
Gomɗii on addii huunde nyiddunde.
Kammuuli ɗin no do’a seekaade immorde e ɗum, leydi ndin feera, pelle ɗen uuya fii unagol
fii ɓe noddanii Jom hinnoranke ɓiɗɗo.
Haananaa Jom hinnoranke On nde jogitotoo ɓiɗɗo.
Alaa wonɗo ka kammuuli e ka leydi, si wanaa o ardiray ka Jom hinnoranke jeyaaɗo”.
[Maryam: 88 – 93].
Ko Kano seniiɗo On siforii mawngu e ko labaa, doole e townitaare, laamu e mawngu.
Himo sifori kadi teddungal e yaafuyee, yurmeende e moƴƴere. Ko O yumeteeɗo, Mo yurmeende Mun huuɓiti kala huunde.
Hinnotooɗo kadi, Mo yurmeende Mun aditii tikkere Mun.
Tedduɗo, Mo teddungal Mun alaa kaaddi, ndi lannataa ka iwi.
Inɗe Makko ɗen fow ko moƴƴe, tinndinayɗe e sifaaji timmal wellitungal, ngal haananaa si wanaa Allah.
Anndugol ɗin sifaaji Makko, hino ɓeydana ɓernde yiɗugol Mo mawnina Mo, hula Mo, yankinanoo Mo Kanko Allah.
Ko ɗum waɗi si “La ilaha illa Allah” hino firta jonnitude jeyeede nden Allah tun, e wonnde ko Kanko tun hanndi e Allankaaku ngun, siforiiɗo sifaaji Mun, e timmal Mun. Ko Kanko woni taguɗo, arsikoowo, neeminoowo, wuurnoowo, waroowo, tedduɗo e dow jeyaaɓe Makko ɓen. Ko Kanko tun hanndi e dewal, kafidiiɗo woo alanaa Mo.
Kala saliiɗo rewugol Allah, maa o rewi ko woori Allah, haray o sirkii o yeddii.
Ko Allah tun sujjantee, ruƴƴanee, yankinanee, juulantee.
Ko Allah tun faabibortee, O fewtiree toraare. Haaju woo ɗaɓɓirtaake si wanaa Allah. Goɗɗum goo ɓadortaake ɗfotaare e dewal, si wanaa Allah.
“””Maaku : “”Pellet, julde am nden, e kirse am ɗen, e nguurndam am ɗam, e maayde am nden, ko Allah woodani, Jeyɗo Winndere nden.”
Kafidiiɗo alanaa Mo! Ko ɗum mi yamiraa, ko mi woni arano e jebbiliiɓe ɓen”.
[Al-An‘aam:162-163].