B- Harminaaɗi ɗin e haɗaaɗi ɗin
Aranun ɗum: Ko sirku (kafidugol Allah e goɗɗum goo)
wano sujjanoowo ko woori Allah maa toragol ko wanaa Allah, ɗaɓɓira ɗum humtaneede haaju, maa hirsana ɓaɗtorgol goɗɗum goo ko wanaa Allah, maa jonnitugol jeyaŋkaaku ngun ko woori Allah; foti non hara ko ko wuuri ɗum waɗanaa maa hara ko ko maayi, maa hara ko gaburu maa hayre maa leggal maa laamɗo maa Annbaajo maa waliyaajo maa kullun m. ko wanaa ɗum, fow e mun ko sirku mo Allah yaafaŋtaako jeyaaɗo huuwuɗo ɗum si wanaa hara O tuubu o naatiti Lislaam.
Allah daali:
Pellet, Allah yaafantaako kafidoowo Mo e goɗɗum, Himo yaafaonoo ko jaasi ɗum wonannde on Mo O Muuyi. Kala kafiduɗo Allah goɗɗum, gomɗii haray o fepindiima bakkaatu mawɗo.
(An-Nisaa’i: 48).
Juulɗo rewataa si wanaa Allah, o torotaako si wanaa Allah, o hoynantaako si wanaa Allah. Allah daali:
“Maaku : “Pellet, julde am nden, e kirse am ɗen, e nguurndam am ɗam, e maayde am nden, ko Allah woodani, Jeyɗo Winndere nden”.
Kafidiiɗo alanaa Mo! Ko ɗum mi yamiraa, ko mi woni arano e jebbiliiɓe ɓen”.
(Al An’aam :162-163).
Hino jeyaa e sirku: fiɓugol wonnde Allah no mari genndiraawo maa ɓiɗɗo – senayee woodanii Mo e ɗum – maa fiɓa wonnde ko rewetee goo hino woodi ko wanaa Allah.
Hara nun hino e [kammuuli e leydi ndin] rewteeɗo ko wanaa Allah, ɗi bonayno, senaare woodani laado arsi e kove sifatoo ko.
(Al Anbi’aa: 22).
Ɗiɗi on : ko mbilewu, e ndureyaagal, e nodditagol anndugol ko wirnii:
Mbilewu e ndureyaagal, ko keeferaaku. Tawde mbileejo ko maa humondira e seytaane, o ɗoftoo ɗi o acca Allah; ko ɗum waɗi si dagantaako juulɗo, yahugol ko mbileeɓe ɓen maa goongina ɓe e ko ɓe fenata ɓe fewna e wiigol hiɓe anndi ko wirnii maa ko waɗata.
Allah daali:
Maaku: “Wonuɓe ɓen ka kammuuli e ka leydi anndaa ko wirnii si wanaa Allah.”.
(An-Naml : 65).
O daali kadi:
Ko Kanko woni annduɗo ko wirnii, O fenñinantaa hay gooto wirniiɗi Makko ɗin;
si wonaa on mo O welanaa immorde e Nulaaɗo, O naɓiray on ɗon teleren yeeso makko e ɓaawo makko aynooɓe.
(Al Jinn : 26- 27).
Tati on : ko tooñe:
Tooñe ko damal yaajungal, ngal golle bonɗe ɗuuɗuɗe naatata e mun, battinayɗe e neɗɗo; hino e mun tooñugol hoore mun, e tooñugol woɗɓe goo, e tooñugol renndo ngon e tooñugol ayɓe mun. Allah daali:
Wata tikkangol yimɓe duñu on haa ronkon nunɗude. Nunɗee, ko ɗum ɓuri ɓaɗtaade gomɗal ngal.
(Al Maa’ida: 8).
Allah humpitii en wonnde O yiɗaa tooñooɓe ɓen. Nulaaɗo mo jam e kisiyee woni e mun maaki: Allaaahu toowuɗo On daali:
“Ko onon yo jeyaaɓe Am, Min Mi harminii tooñe e hoore Am, Mi waɗii ɗum kadi ko harminaa hakunde mon, wata on tooñidir”.(24).
Ɓe maaki kadi:
Wallo musiɗɗo maa on si o tooñu maa o tooña. Gorko goo wi’i: Nulaaɗo Allah, mi wallay mo si o tooñaama. Yeeto lam non si taw o tooñu, ko honno mi wallirta mo? Ɓe maaki: “Ko yo a heedo mo, maa haɗaa mo tooñugol; ko ɗum woni wallugol mo”(25).
Ko Muslim fillii mo ka deftere diggere e jokkere enɗam e neediiji, damal harmingol tooñe (16/132).
(25) Ko Bukhari fillii mo ka deftere tooñe e wippagol, damal wallu musiɗɗo maa on si o tooñu maa o tooña (3/168).
Nayi on : ko ittugol wonkii ki Allah harmini warugol si wanaa e hoore goonga
Ɗum ko bone mawɗo ka diina Islaam, Allah kammbiranii ɗum lette muusuɗe, e yaggineede aduna warugol warɗo on, si wanaa haraa waranaaɓe ɓen yaafi mo. Allah daali:
Ko sabu ɗum Men farliri e ɓiɗɓe Israa’iila ɓen, wonnde: “Kala warɗo wonkii hara wanaa yottanagol wonkii maa (o) bonni ka leydi, haray o wa’ii wa warɗo yimɓe ɓen fow, mo wuurnii ki kadi, o wa’ii wa wuurnuɗo yimɓe ɓen fow”.
(Al Maa’ida: 32).
O daali kadi:
Kala warɗo gomɗinɗo e hoore teyde, njoɓdi makko ndin ko Jahannama, luttoowo e nder magge; Allah tikkanii mo, O huɗii mo, O hebilanii mo lette mawɗe.
(An-Nisaa’: 93).
Jowi on: Jaggitugol e jawle yimɓe ɓen
Foti non ko wujjugol maa jattugol maa ñaamirgol ndi ngeenaari ma ɗaynugol maa ko wanaa ɗum. Allah daali:
Ngujjo [gorko] e ngujjo [debbo]: taƴee juuɗe maɓɓe ɗen, njoɓdi ko ɓe faggitii kon, ɗum ko lette immorde ka Allah. Allah ko Fooluɗo, Ñeeñuɗo.
(Al Maa’ida: 38).
O daali kadi:
Wata on ñaamir jawle mon ɗen hakkunde mon e hoore meere.
(Al Baqarah: 188).
O daali kadi:
Ɓen ñaamirooɓe jawle alyatimeeɓe ɓen e hoore tooñee, (anndee) pellet, ko ɓe woni ñaamude kon ɓe waɗa e deedi maɓɓe, ko yiite, arma ɓe naata e huɓɓunge.
(An-Nisaa’: 10).
Islaam hino haɗo jaggitugol jawle yimɓe ɓen, kammbirani jaggitooɓe ɓen lette saɗtuɗe wonannde jiiɓitooɓe ngam furoo mbo e yeu mum bonnoove yuvvudi e renndo ngon.
Jeegoo on : Ko fuuntude, hoda e firtude aadi.
Noone kala e hiilugol, foti ko ka ngeyngu maa ka yeeyugol ekw, fow e mun ko sifaaji ŋiñaaɗi ɗi Islaamu haɗi rentini e mun.
Allah daali:
Bone woodanii ɓe juurintaa ɓen;
ɓen tawɓe si etanaama e yimɓe ɓen, ɓe timmiŋtaa,
si ɓe etanii ɓe maa ɓe manndikanii ɓe, ɓe ɗuyta.
E ɓee kan fellitaa wonnde ko ɓe immintinteeɓe
ñalaande mawnde?
Ñalnde yimɓe ɓen immoytoo fii nootagol Jeyɗo tageefo ngon.
Al Muɗaffifiin 1-5.
Nulaaɗo Allah on maaki:
“Kala janfiiɗo men, o jeyaaka e amen”(26).
Allah daali:
Pellet, Allah yiɗaa on janfotooɗo, bakkondinɗo :
(An-Nisaa’i: 107).
(26) Ko Muslim fillii mo (2/109).
Jeeɗiɗi on : ko jaggitugol e yimɓe ɓen
Jaggitiraɓe yennugol ɓe, ño’a ɓe, haasidoo ɓe, e sikkitagl ɓe, e fese-fesennagol ɓe, e jalgitugol ɓe ekw. Sabu Islaamu hino etoo ñiibnugol renndo laaɓungo, ka giggol e musidaaku e wallindiral hoonoto, himo haɓa kala nawnaaje jiiɓitayɗe renndo ngon, e kala ko addata firtaade saatika ngayngu e yiɗugol hoore-mun tun hakkunde maɓɓe.
Allah daali:
Ko onon yo ɓen gomɗimɓe! Wata yimɓe jalnor yimɓe : hino gasa hara ɓen (jalaaɓe) hino ɓuri ɓe moƴƴude. Wanaa rewɓe woni ko jalnorta rewɓe : hino gasa hara ɓen no ɓuri ɓe moƴƴude. Wata on aybidnir ko’e-mon, wata on bugondir jammooje (bonɗe). Innde faasiqaaku nden bonii ɓaawo nde gomɗinal nden. Kala mo tuubaali, ko ɓen woni tooñuɓe ɓen.
Ko onon yo ɓen gomɗimɓe! Woɗɗitee e ko ɗuuɗi e sikke. Pellet, yoga e sikke ko bakkaatu. Wata on wiɗondir, wata yoga mon ño’u yoga. Hara gooto e mo’on yiɗay ñaamugol teewu musiɗɗo mun maayɗo? Hiɗon añi ɗum. Hulee Allah. Pellet, Allah ko Jaɓoowo tuubuubuyee, Hinnotooɗo.
(Al Hujuraat : 11-12).
Ko non kadi Islaamu haɓiri leƴƴi-leƴƴi e ɓurdingol hakkunde yimɓe ɓen; fow no fota yeeso diina kan, aarabeejo ɓuraa njam, wanaa daneejo ɓuri ɓaleejo si wanaa ko gooto e maɓɓe ɓurdiri kon oya diina e gomɗal ka ɓernde mun. Fow ko yo foolotir e golle moƴƴe ɗen. Allah daali:
Ko onon yo yimɓe! Men tagiriii on immorde e gorel e deyel, Men waɗiri on leƴƴi e gori, fii yo on anndindir. Pellet, ɓurɓe teddude e mon ɓen ka Allah, ko ɓurɓe gomɗude ɓen e mon. Pellet, Allah ko Annduɗo, Humpitiiɗo.
(Al Hujuraati 13).
Jeenay on: Ko fijugol karte,-wure- e yarugol beere e surtugol simme dorog.
Allah daali:
Ko onon yo gomɗimɓe, annde siwram ɗam, e karte ɗen, e sanamuuji ɗin e payaloy koy [fow] ko soɓe jeyaaɗum e golle seytaane,woɗɗitee ɗum, belajo’o, on maloyte.
Anndee ko seytaane faalaa, ko nde o liɓata ngayngu e konnaagu hakkunde mo’on ka siwram e ka karte, o faloo on gaay e jantagol Alla e julde nden. Hara onon ko on haɗitotooɓe?
(Al Maa’ida : 90-91).
Jeenay on : Ko ñamugol teewu jiibe, e ƴiiƴam e teewu kose.
E denndaangal soɓe lorrayɗe neɗɗo on, maa ñaamugol ko hirsiraa ko woori Allah daali:
Ko onon yo ɓen gomɗimɓe! Ñaamee laaɓuɗi ɗi Men arsiki on ɗin, yetton Allah, si wonii ko Kanko rewoton.
Anndee ko O harminani on: Ko ko maayi jiibi, e ƴiiƴam, e teewu kose, e kon ko hirsiraaka innde Allah. Kala non duñaaɗo (e ñaamugol ko harmi kon) hara wonaa bewɗo wonaa jaggituɗo, bakkatu fawaaki mo. Pellet, Allah ko Haforoow, Hinnotooɗo.
(Al Baqarah : 172-173).
Sappo on: ko jeenugol maa luutiyaagal
Jeeno, ko kuuɗe ñidduɗe, bonnayɗe jikku e renndo, wona sabu haa dammbe jillondira, ɓeynguureeji yeeboo, needi moƴƴundi waasa. Ɓiɗɓe jinaa ɓen kadi, ɓe so’ya on bone, jamaa on aña ɓe. Allah daali:
Wota on ɓatto jeeno ngon, pellet, ɗun ko pankare e laawol bonungol.
(Al Israa’i: 32).
Ɗum no sabu saakagol ñaɓɓuuli yiidigal, jiiɓitayɗi fii renndo ngon. Nulaaɗo Allah mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:
“Bone meeɗaali saakaade e yimɓe haa ɓe feññi mo, si wanaa ñabbuuli e ñawnaaje ɗi ɓe anndaano e mawɓe e maɓɓe saakoto e maɓɓe”.
(27) Ko Ibn Maajah fillii mo (2/1333). Albaani wi’i: ko moƴƴo (Sahiih Ibn Maajah 2/370).
Ko ɗum waɗi si Islaamu yamiri uddugol kala ɗate ɗowayɗe e ɗum; o yamiri juulɓe ɓen hippugol gite, tawde ko naarugol ko harmi kon, duñata e jeeno. O yamiri rewɓe ɓen kadi surragol e hijaabu e nefinagol, fii no ɓe reenira renndo ngon e ñaŋkare. O rerɗiniri sabu ɗum, resugol, wurin himo warjoo yiidigal resindirɓe ɓen ɗiɗo, fii no cuuɗi ɗin ñiiɓira e teddungal, e mawnira needi fayɓe hannde ɓen, e mawɓe janngo ɓen.
Sappo e go’o on: Ko ñaamugol ribaa
Ribaa bonnay fii jawdi, wona e huutorgol hatonjinayve e jawdi, foti ko yeeyoo maa hara baaso woni ko hatonjini e mun. Ɗum ko ñawlirgol jawdi haa e dumunna happaaɗo, fii no ɓeyditirora ɗon seeɗa ka yoɓugol. Jonnoowo ribaa on huutora baaso hatonjinɗo e jawdi on, o ronnda mo ñamaale fawondirɗe, ɓeydotooɗe e hoore- jawi ndi.
Jonnoowo ribaa on huura yeeyoowo maa tafoowo maa remoowo e kala dillinoowo faggudu on.
O huutoro ko ɓe hatonjini kon e ceede, o fawa ɓe yoɓugol ko ɓurti, e hoore koɓe farli e mum en te tawa be wonah kafaa, ɓe wona e dow bone sonto e perte.
Si on yeeyoowo perti , ñamaale ɗen fawondira e makko, jonnoowo ribaa on daranoo mo. Hara le si tawno ɓe kafu, gooto addi ko mari, wano Islaamu yamiriri, ɗum nawrayno faggudu ndun yeeso, renndo ngon nafitora.
Allah daali:
Ko onon yo ɓen gomɗimɓe! Hulee Allah, reenoɗon e ko heddii e ribaa, si wonii ko on gomɗimɓe.
Si on waɗaali ɗum, haray hebilanee hare immorde e Allah e Nulaaɗo Makko on. Si on ruttike, hino woodani on ko’e jawle mon ɗen. Wota on tooñu, wota on tooñe.
Si o wonii ko sattiraaɗo, haray ko habbagol haa (o) newiree. Ko nde sakkotoɗon non ɓuri moƴƴannde on, si tawno hiɗon anndunoo.
(Al Baqarah: 278-279-280).
Sappo e ɗiɗi on : Ko ndeereraaku e nguddam
Ko ɗum woni yiɗangol hoore-mun tun, nguddo on saloo yaltinnde jawdi makko ndin zakkah fii waasuɓe e miskimɓe, o saloo jonnondiral juuɗe ngal Allah e Nulaaɗo Makko on yamiri. Allah daali:
Wata ɓen wuddirooɓe ko Allah okki ɓe kon e ɓural Makko sikku ɗum ko moƴƴere wonannde ɓe. Si ko woni, ɗum ko bone wonannde ɓe. Ar-ma ɓe ŋannanoye ko ɓe wuddiri kon Ñalnde Darngal. Ko Allah woodani ndonndi kammuuli ɗin e leydi ndin. Allah ko humpitiiɗo ko golloton.
[Al Imraan: 180] .
Sappo e tati: ko fenugol e seedagol fenaande
En ardiniino maaku Annabiijo on yo o his:
Fenaande hino fewna e bonki, bonki kadi no fewna e Yiite. Goɗɗo seerataa himo fena o fenaande, haa o winndee fenoowo ka Allah.
Hino jeyaano e nooneeji penaale ŋiñaaɗe : seedagol fenaande. Nulaaɗo tiiɗinnno rentingol e ɗum, ɓe feññinani sahaaba en konngol, ɓe maaki:
“On accataa mi humpitano ko ɓuri mawnude e mawnuɗi ɗin? Ko sirkangol Allah, e ƴaggangol jinnaaɓe ɓen. Hari hiɓe soɓɓindii, ɓe toolii ɓe maaki: “Mi haɗii on fenaande, mi haɗii on seedagol fenaande”.
Ko non ɓe fillitori ɗum fii rentingol mofte ɗen yanugol e mun.
(28) Ko Bukhari fillii mo (3/225).
Sappo e nayi on : ko townitaare e haawitaare e hollitagol
Townitagol hollitagol, ko jikkuuji kaanuɗi, ŋiñaaɗi e diina Lislaamu kan. Allah humpitii en wonnde O yiɗaa townitiiɓe ɓen. O daali fii maɓɓe ka laakara:
Mbela wonaa ka Jahannama woni jaaƴorde manintiniiɓe ɓen?
(Az-zumar : 60).
Townitiiɗo haawitii hoore-mun, ko tikkanaaɗo ka Allah, mo tagu Makko ngun añi.