Annabi Muusaa
Refti Misra ɓamtii e laamateeri mawnintiniiɗo, anndiraaɗo Fir’awna, nodditiiɗo reweede, himo yamira yimɓe yo rewu mo, o hirsa mo o faalaa e maɓɓe, o acca ɓe faalaa. Allah humpitiri en ɗum daalol Makko:
Fir’awna townitino ka leydi; o waɗi yimɓe mayri ndin pecce-pecce: himo lo’ina fedde goo e maɓɓe, o hirsa ɓiɗɓe maɓɓe worɓe ɓen, o acca rewɓe maɓɓe ɓen. Pellet, ko e bonnooɓe ɓen o jeyanoo.
Meɗen muuya moƴƴagol e lo’inanooɓe ɓen ka leydi; Men waɗa ɓe koohooɓe, Men waɗa ɓe kadi ronooɓe ɓen,
Men huɓindina ɓe e leydi ndin, Men holla Fir’awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, kon ko ɓe hulaynoo.
Men wahayini e yumma Muusaa, wonnde: “Muynin mo”. Si a hulanoyii mo, ko yo a bugoyo mo ka maayo. Wata a hulu, wata a suno; pellet, Men ruttay mo ka maaɗa, Men waɗoya mo gooto e Nulaaɓe ɓen”.
Yimɓe Fir’awna ɓen hocci mo, fii yo laatano ɓe gaño e sunno. Pellet, Fir’awna e Haamaana e koneeli maɓɓe ɗin, ɓe laatino woopuɓe.
Debbo Fir’awna on wi’i: “(Kun entum ko) ɓuuɓeendi gite am e an kadi! Wata on waru mo, hino gasa ka o nafata en, maa jogitoren mo ɓiɗɗo”. Hari ɓe so’aa-anndude.
Ɓernde yumma Muusaa nden wonti yeewunde. Haa o eɓɓi feññinde fii makko, si wanaano Men tabintinnde ɓernde makko nden, fii yo o laato e gomɗinɓe ɓen.
[Yumma Muusaa] wi’ani banndiraawo makko on: “Jokkitu mo”; o haynii mo ka muutii, hari ɓe so’aa-anndude.
Men harminani mo (enɗi) muynirɗi ɗin ko adii, (banndiraawo makko on) wi’i: “On accay mi tinndina on fii yimɓe suudu, ɓe ne’ana on mo, hara kadi ko laaɓanay ɓe mo?”
Men rutti mo ka yumma makko, fii yo ɓernde makko ɓuuɓu, hara o sunaaki, e fii yo o anndu pellet, fodoore Allah nden ko goonga. Kono ɓurɓe ɗuuɗude e maɓɓe anndaa.
Nde o yottinoo sagatalaaku makko ngun, o fotondiri, Men okki mo faamu e ganndal. Ko wano non Men yoɓirta moƴƴinooɓe ɓen.
O naatiri e saare nden, fewndo welsindaare yimɓe mayre; o tawi worɓe ɗiɗo no haɓa ton: goɗɗo on ko jeyaaɗo e leñol makko, oya on ko jeyaaɗo e ayɓe makko. Jeyaaɗo e leñol makko on ɗaɓɓiri mo faabo e hoore jeyaaɗo e gaño makko on. Muusaa uttii mo, nde gayni fii makko. [Muusaa] maaki: “Ɗum ɗoo, ko jeyaaɗum e kuuɗe seytaane. Pellet, ko o gaño, majjinoowo ɓannguɗo”.
O maaki: “Joomi am, mi tooñii hoore-am; haforanam.” O haforani mo. Pellet, ko Kanko woni Haforoowo, Hinnotooɗo On.
O maaki: “Joomi am, sabu ko neeminɗaa kon e am, mi wontataa ballo bomɓe ɓen”.
O wonti hulɗo ka saare, himo habbii [nanngeede]. Tawi faabinornooɗo mo on hanki, hino faabinora mo [hannde kadi]. Muusaa maakani mo: “Pellet, ko a bewɗo ɓannguɗo”.
Nde Muusaa faandinoo nanngugol tawɗo on ko gaño maɓɓe kamɓe ɗiɗo, o wi’i: “Ko an yo Muusaa, a faala warugol lam, wano ittirnoɗaa wonkii non hanki? A faandaaki, si wanaa wonugol dunndarankeejo ka leydi, a faandaaki jeyeede e moƴƴinooɓe ɓen”.
Gorko iwri ka ɓuri woɗɗude e saare nden, himo yaccoo, o wi’i: “Ko an yo Muusaa, mbatu ngun no fewjana fii warugol maa. Yaltu (e leydi ndin). Ko mi jeyaaɗo e laaɓanooɓe ma”.
O yalti ton ko o huluɗo, himo tijjii [nanngeede]. O maaki: “Joomi am, danɗndam e yimɓe tooñooɓe ɓen”.
Nde o fewrunoo hella Madyana, o maaki: “Hino hasii ka Joomi am fewnirta lam e laawol focciingol ngol”.
Nde o hewtunoo ka ɓunndu Madyana, o tawi ɗon dental yimɓe hino yarna [daabeeji mun], o tawi gaanin maɓɓe, rewɓe ɗiɗo no sura [dammi mun], o maaki: “Ko honɗum habbi-ɗon?” Ɓe wi’i: “Men yarnataa haa aynooɓe ɓen martoo, baaba amen ko mawɗo nayeejo”.
O yarnani ɓe [dammi ɗin], refti o huccitiri ka ɗowdi, o maaki: “Joomi, min ko jippinɗaa e am woo e moƴƴere, ko mi hatonjiɗo”.
Gooto e [jiwɓe] ɓen ari e makko, himo yahra hersa, o wi’i: “Baaba am no nodde, fii yo o yoɓe njoɓdi kon ko yarnan-ɗaa men”. Tuma o hewtunoo ka [mawɗo] on, o sifanii mo fii [makko], on maaki: “Wata a hulu, a daɗii yimɓe tooñooɓe ɓen”.
Gooto e [jiwɓe] ɓen wi’i: “Ƴettu mo golle, yo baaba. Pellet, ko ɓuri moƴƴude e mo ƴettataa golle, ko doolnuɗo hoolniiɗo”.
[Mawɗo] on maaki: “Miɗo yiɗi resingol ma gooto e jiwɓe am ɓen ɗoo ɗiɗo, e hoore yo a golla-nam duuɓi jeetati. Si a timminii sappo, haray ko e sago maa; mi fonndaa saɗtinannde ma. A taway lam, si Allah jaɓii, ko e moƴƴinooɓe ɓen mi jeyaa”.
[Muusaa] maaki: “Ɗum wonii hakkunde am e mon. Happu woo e majji ɗiɗi ɗi mi hunni, haray ɓiɗteede alaa e am. Allah ko Fawtiiɗo e ko wowluɗen kon”.
Nde Muusaa timminnoo happu ngun, o yahdi e ɓeygnuure makko, o haynii yiite ka senngo (fello) Tuuri, o maakani ɓeunguure makko nden: “Wonee ɗoo, mi haynike yiite. Belajo’o mi addana on e magge kumpital maa te’annde yiite ngen, belajo’o iwloron”.
Nde o hewtunoo nge, o noddiraa ka fonngo ñaamo aynde, ka tummbere barkinaande, (takko) ka leggal, wonnde: “Ko an yo Muusaa! Ko Min woni Allah, Jeyɗo winndere nden”.
Kadi: “Bugo tuggordu maa ndun”; nde o tinunoo hindu dillira wa mboddi, o huccitiri dogudu, o yeƴƴitaaki. [O noddaa]: “Ko an yo Muusaa! Artu, wata a hulu; ko a jeyaaɗo e hooliiɓe ɓen.
Naadu juungo maa ngon ka jiiba maa, ngo yaltay ranewo, ko aldaa e ñawu. Bakaa juuɗe maa ɗen e maaɗa, fii kulol ngol. Ɗin ko hujjaaji ɗiɗi, immorde ka Joomi maa haa e Fir’awna e dental mun, pellet, ɓe laatike yimɓe faasiqiiɓe”.
O maaki: “Joomi am, mi ittiino wonkii e maɓɓe, miɗo huli nde ɓe warata lam.
Ko musiɗɗo am on Haaruuna ɓuri lam laaɓude ɗemngal. Immindin-mo e am ko wallitoo lam, goonginan-mi; miɗo huli nde ɓe fennata lam”.
[Allah] daali: “Men semmbiniray tere maa ɗen musiɗɗo maa on, Men waɗana on hujja (e cemmbe); ɓe hewtirtaa on ɗiɗo, sabu Aayeeje Amen ɗe [Men nuli e] mo’on, e ɓen jokkuɓe on fooluɓe”.
[Al-Qasas: 4-35].
(1)Yumma makko waɗuno e cawlun-kees-, o bugii ka maayo.
Muusaa e neene gooto mun on fjokkiti ka Fir’awna -laamɗo mawnintiniiɗo on – hiɓe nodda mo rewugol Jeyɗo Winndere nden:
Fir’awna wi’i: ” Ko hommbo jeyi winndere nden?”
O maaki: “Ko Jooma kammuuli ɗin e leydi ndin e ko woni kon hakkunde majji, si on laatike yananaaɓe.”
O wi’ani wonuɓe takko makko ɓen: “E on heɗotaako?”
O maaki: « Ko Jeyɗo on O, jeyi baabiraaɓe mon adinooɓe ɓen».
O wi’i: « Pellet, Nulaaɗo e mon oo ko feetuɗo »
O maaki: « Jeyɗo fuɗirde e mutirde e ko woni hakkunde majje kon, si on laatike haqqilooɓe»
O wi’i:”Si a jogitike reweteeɗo hara wonaa min,ko pellet,mi waɗdat ma e sokaaɓe ɓen”.
O maaki : “Hay si mi addanii ma huunde ɓangunnde ?”
[Fir’awna] wi’i: “Awa addu nde, si tawii ko e goongu ɓen jeyaaɗaa.”
O werlii tuggordu makko ndun, jaka tawi ko ndu mboddi ɓanngundi,
O ɗoofi sookeewo makko ngon, jaka tawi ko ngo ranewo wonannde ndaarooɓe ɓen.
O wi’ani mbatu ngun takko makko : “Oo non, ko mbileejo annduɗo,
o faalaa yaltinirde on mbilewu makko ngun ka leydi mon. Ko honɗun yamirɗon?”
Ɓe wi’i: Nennan mo kanko e neene gooto makko on, nulaa ka ca’e mooɓayɓe,
yo addane kala mbileejo annduɗo mbilewu.
Mbileeɓe ɓen mooɓaa, fii ñalaande anndaande,
yimɓe ɓen wi’anaa: “Taw si on mooɓike?”
Belajo’o men jokkay mbileeɓe ɓen, si wonii ko kamɓe fooli.
Nde mbileeɓe ɓen hewtii, ɓe wi’i Fir’awna: “Enee, si wonii ko menen fooli, meɗen mari njoddi?”
O wi’i: “Eyyo, onon ontuma on jeyete e ɓattinaaɓe ɓen”.
Muusaa maakani ɓe :« Bugee ko bugotoɗon kon ».
Ɓe bugii ɓoggi e cawoy maɓɓe, ɓe wi’i sabu teddungal Fir’awna ngal, ko menen woni foolooɓe ɓen”.
Muusaa bugii tuggordu makko ndun, jaka tawi hindu moɗa ko ɓe fefindii kon.
Mbileeɓe ɓen tuggii ka leydi ɓe sujji,
Ɓe wi’i: “Menen men gomɗinii Jom Tageefo ngon,
Joomi Muusaa e Haaruuna”.
O wi’i: « On gomɗinay mo ado mi duŋanaade on? (mi) anndii oo ko mawɗo mon anndinɗo on mbilewu. Arma anndon, mi taccira juuɗe mon ɗen e koyɗe mon ɗen luutindirgol : mi fempa onon fow mon ».
Ɓe wi’i: “Ella woo alaa, menen ko ka Joomi amen men ruttotoo.
Menen men tamƴini nde Joomi amen yawtanta men goopi amen, tawde men laatike adiiɓe gomɗinnde ɓen”.
Men wahayini e Muusaa : wonnde “Yaltidu e jiyaaɓe Am ɓen jemma, ko on jokkiteteeɓe”.
Fir’awna nuli ka ca’e yo ɓe mooɓo.
(O wi’i): “Ɓee ko mojobere pamarel.
Pellet, ɓe tikkinii en.
Enen non, en fow ko en rentiiɓe”.
Men yaltini ɓe e gese, e ɓulli,
e ngaluuji, e ñiiɓirɗe tedduɗe.
Ko non men roniniri ɗe ɓiɓɓe Israa’iila ɓen.
Ɓe jokkiti ɓe ka puɗal.
Nde koneeli ɗin ɗiɗi yi’indirii, wonndiiɓe Muusaa ɓen wi’i : “Kon en hewtoyeteebe”.
O maaki: “Ɗum waɗataa. Pellet, Joomi am no wonndi e am, O feewnay lam”.
Men wahayini e Muusaa wonnde : “Tappir maayo ngon tuggordu maa ndun”. Ceekol bee foti e tulde mawnde.
Men ɓanni heddiiɓe ɓen ton.
Men danndi Muusaa e wonndiiɓe makko ɓen fow.
Refti Men yooli heddiiɓe ɓen.
Pellet, wonii e ɗum, maande. Ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe kon gomɗinaali.
Ko pellet, Joomi maa, ko Kanko woni Tedduɗo, Hinnotooɗo On.
[Ash-Shu‘araa: 23-67].
Nde Fir’awna anndunoo yooloto, o wi’i: “Mi gomɗinii wonnde reweteeɗo alaa si wanaa Mo ɓiɗɓe Israa’iila ɓen gomɗini On. Allah daali:
E ko jooni non? Gomɗii a yeddiino ko adii, jeyaya-ɗaa e bonnooɓe ɓen.
Hannde Men daɗndirte ɓanndu maa ndun, fii yo a wonan ɓen arooɓe ɓaawo maaɗa tasakuyee. Pellet, ko ɗuuɗi e yimɓe ɓen gaay e Aayeeje Amen ɗen ko welsindiiɓe. [Yuunus: 91-92].
Allah ronini yimɓe Muusaa ɓen lo’inanooɓe, fuɗirɗe leydi ndin e muturɗe mayri ɗe Allah barkini fii mun, O munci fii kala ko Fir’awna e (yimɓe mun geraynoo.
Allah jippini ɓaawo ɗum, Deftere Tawreeta nden e Muusaa. Tawi peewal e annoora yimɓe ɓen hino e mayre, ko tinndina ɓe e ko Allah yiɗi O welaa kon. Nde ɓanngini hala e karmuɗi ɗin e hoore banii-israa’iila en (jokkuɓe Muusaa ɓen).
Refti Annabi Muusaa faatii. Allah nuli Annabaaɓe ɗuuɗuɓe ɓaawo Makko haa e yimɓe mun, ko holla ɓe laawol sellungol ngol. Tuma kala nde Annabaajo feƴƴini, O lomtina goɗɗo goo.
Allah fillanike en fii woɗɓe e maɓɓe; wano Daawuuda, e Sulaymaana, e Ayyuuba, e Zakariyaa, O fillanaaki en fii ko ɓuri ɗuuɗude kon e maɓɓe. Refti O timminiri ɓe Iisaa geɗal Maryama on, mo nguurndam ɗuuɗi kaawaseeji, gila jibineede makko haa no o ɓamtiraa ka kammu.
Tawreetaare jippinanoonde nden e Muusaa waylaama gila ko ɓooyi e juuɗe Alyahuuda, aaƴotooɓe wonnde ko ɓe jokkuɓe Muusaa. Hara non Muusaa ko daɗndiiɗo e maɓɓe, Tawreetaare nde ɓe jogii nden kadi, wanaa nde Allah jippinnoo nden e Muusaa; tawde ɓe jillii e mayre ko haananaa Allah, ɓe sifii ton fii Allah sifaaji ustaare e lo’ere – O Toowii e ko ɓe wowlata ɗon toowal mawngal – Allah sifii fii maɓɓe, O daali:
Bone woodanii ɓen winndirooɓe juuɗe maɓɓe ɗen Defte, refti ɓe wi’a: “Ɗum ko immorde e Allah, fii yo ɓe sooditir ɗum coggel pamarel. Bone woodanii ɓe e kon ko juuɗe maɓɓe winndi, bone woodanii ɓe e kon ko ɓe woni e faggitaade.
[Al-Baqarah: 79] .