Diina Lislaam

Ti awọn ọrọ Kuraani ati Sunna ẹni ti o dara julọ nínú àwọn ẹ̀dá n ṣe àfihàn rẹ”

2- Annabi Nuuhu

Ko gire sappo wonunoo hakkunde Nuuhu e Aadama. Allah nuli mo e yimɓe makko ɓen, ɓaawo ɓe majjude ɓe waɗti rewude ko woori Allah. Hari ko sananmu e kaaƴe e genaale ɓe rewaynoo wano waddaw e suwaa’aw e yagụusa e ya’uụqa e nasra. Allah nuliri mo e maɓɓe ruttugol ɓe e ɗum, rewa Allah tun, wano O humpitiri ɗum e daalol Makko:

Gomɗii Men Nulii Nuuhu e yimɓe makko ɓen, o maaki : “Ko onon yo yimɓe am, rewee Allah. Reweteeɗo alanaa on ko woori Mo. Min miɗo hulani on lepte Ñalaande mawnde”.

[Al-A‘raaf: 59].

O jokkiri non noddugol yimɓe makko ɓen e rewugol Allah nder dumunna juutuɗo, kono ko seeɗa gomɗini mo. O torii Joomi makko o maaki:

Joomi, mi noddirii yimɓe am ɓen jemma e ñalorma,

kono noddaandu am ɓeydaali ɓe si wanaa dogudu.

Tuma kala nde mi noddi ɓe fii yo A haforan ɓe, ɓe waɗa kolli maɓɓe ɗin ka noppi maɓɓe, ɓe buumora comci maɓɓe ɗin, ɓe deppitoo, ɓe mawnintinoo hattirde e mawnintinaare.

Refti mi noddirii ɓe e kene,

refti mi feññinani ɓe, mi gunndii ɓe e gunndaade,

mi wi’i : “Insinanee Joomi mon, pellet, O siforii wonnde Haforoowo.

O accitanay on kammu ngun e rewindirde,

O ɓeydira on jawle e jiidi, O waɗana on gese, O waɗana on canɗi.

Ko heɓi on, on joopaaki e Allah yettoore?

Gomɗii le O tagirii on toɓɓe toɓɓe.

[Nuuh: 5-14].

E hoore ko o tiiɗnii o jokkindiri kon fow, o etorii fewnugol ɓe no ŋalɗinorii, yimɓe makko ɓen fennu mo, ɓe jalkiti mo, ɓe sifori mo feetere.

Allah wahayini e makko wonnde:

“Gomɗintaa e yimɓe maa ɓen si wanaa ɓen gomɗinnooɓe. Wata a suno e ko ɓe gollaynoo ko”.

[Huud: 36].

O yamiri tafugol laana ka o waɗɗinta kala gomɗinɗo wondude e makko:

Himo moƴƴina laana kan. Tuma kala nde dental hoorewal rewi ka o moƴƴinta ton, ɓe jalkita mo. O maaki: “Si on jalkiti men, menen kadi men jalkitoyay on wano jalkitirton [men non]”.

Aray nde annduɗon ko hommbo lepte hoynanyɗe aroyta e muuɗum, lepte duumiiɗe jippoo e makko.

Haa si yamiroore Amen nden aroyii, huɓɓinirɗe ɗen fati, Men daali: “Ronndo e makka kala nooneeji ɗiɗi resindirayɗi e ɓeynguure maa nden -si wanaa ɓen konngol lepte ngol adii e mu’un- e ɓen gomɗimɓe”. Gomɗinaano wonndude e makko si wanaa seeɗaaɓe.

O maaki: “Waɗɗoree e makka Innde Alla ka dogugol makka e daragol makko. Pellet Joomi am ko Haforoowo Hinnotooɗo”.

Kan no dogida e maɓɓe e mollooɗe waaɗe wa pelle. Nuuhu noddi ɓiɗɗo makko on, hari on no selindii: “Ko an yo ɓinngel am, waɗɗodu e amen, wata a wonndu e yedduɓe ɓen”.

O wi’i: “Mi ƴawoyay e fello daɗndayngo lam ndiyam ɗam”. O maaki: “Daɗoowo yamiroore Alla nden alaa hannde si wanaa on Mo O yurmini”. Molloonde nden heedi hakkunde maɓɓe, o laatodii e yoolaaɓe ɓen.

Wi’a: “Ko an yo leydi, moɗu ndiyam maa ɗam! Ko an kadi yo kammu, jogito [sorombooji ndiyam ɗin]!”. Ndiyam ɗam ɓeeɓi, fiyaaku on ñaawaa, [laana] kan daroyii ka dow fello juudiiy, wi’aa: “Halkaare woodanii ɓen yimɓe tooñuɓe”.

Nuuhu noddi Joomi makko, o maaki: “Joomi am, pellet ɓiɗɗo am on ko jeyaaɗo e ɓeynguure am, pellet fodoore Maa nden ko goonga. Ko An ɓuri nunɗude ñaawoore ñaawooɓe”.

O daali: “Ko an yo Nuuhu, pellet on jeyaaka e ɓeynguure maa, nden (toraare) ko gollal ngal moƴƴaa. Wata a toro Lam ko a alanaa ɗum ganndal. Min Miɗo waajo maa fii wata a jeye e majjuɓe ɓen”.

O maaki: “Joomi am, mi moolorike Ma nde lanndoto Maa huunde nde mi alanaa ɗum ganndal. Si wanaa A hafranam yurmi Ɗaa mi, mi jeyete e hayruɓe ɓen”.

Wi’aa: “Ko an yo Nuuhu, jippor kisiyee immorde ka Amen, e moƴƴi dow maaɗaa e mofte wonnduɓe e maaɗa. Mofte goo (no ton), aray Men dakmita ɓe; refti memoya ɓe immorde e Amen, lepte muusuɗe”.

[Huud: 38-48].

About The Author